ZASTRAŠUJUĆI PODACI: Srbija ima sve manje dece, a na listama socijalne zaštite ih je sve više

J. Ž. SKENDERIJA

30. 05. 2021. u 07:50

BROJ novorođene dece u Srbiji iz godine u godinu se smanjuje, ali je zato spisak mališana u sistemu socijalne zaštite sve duži.

ЗАСТРАШУЈУЋИ ПОДАЦИ: Србија има све мање деце, а на листама социјалне заштите их је све више

Foto Z. Jovanović

Prema poslednjim dostupnim podacima, na listi Republičkog zavoda za socijalnu zaštitu je za petinu više imena - sa 160.242 broj najmlađih kojima je potrebna neka vrsta brige porastao je za godinu dana na 197.713.

Razlozi za to su mnogobrojni, ali ne bi trebalo socijalu svoditi samo na materijalni okvir, već se pozabaviti i odnosima u porodici, s obzirom na to da je velikom broju mališana podrška socijalnog radnika potrebna zbog problema u ponašanju ili su ne retko razlog i roditelji koji nisu dorasli poverenoj im ulozi.

Poslednji slučaj zlostavljanja deteta u Bačkom Jarku od drugova iz odeljenja još jednom opominje da su naša deca, a pre svega sistem njihovog (ne)vaspitanja, u ozbiljnim problemima. Živimo u vremenu u kome je "in" biti "loš momak", a potpuni "aut" biti dobar đak, smeran i pristojan. Čini se da na jednostavan način onda dolazimo do odgovora zašto sve veći broj dece bira danas da ide lošim putem.

- Oni koji imaju popustljive roditelje u situacijama i najmanjeg osujećenja pribegavaju agresiji jer imaju veoma nizak prag tolerancije. Kada dete odrasta u atmosferi gde je svako njegovo ponašanje dopušteno i gde nisu postavljene granice dozvoljenog i nedozvoljenog, ono postaje razdražljivo i agresivno čim se susretne i s najmanjim zabranama. To svakako mogu biti razlozi zbog kojih je pomoć stručnjaka često neophodna, ali je većina zbog stida i sramote ne potraži na vreme - smatra sociolog Dragan Krstić.

MANjE SMEŠTENIH U DOMOVE

KRETANjE stope dece na domskom smeštaju u desetogodišnjem periodu beleži trend od nešto više od 42 odsto. Naša zemlja je zbog toga među državama Evropske unije sa najnižom stopom dece na ovom smeštaju, ali prati rast stope dece na porodičnom smeštaju i beleži povećanje za oko 30 odsto.

Podaci pokazuju da je na evidenciji centara za socijalni rad bilo 4.788 dece pod starateljskom zaštitom i u odnosu na godinu dana ranije nije bilo značajnijih promena u ovoj oblasti. Centri su kao organi starateljstva za godinu dana primenili mere starateljske zaštite za još 681 dete. Među razlozima u poslednje tri godine sa nešto više od 60 odsto dominira lišavanje roditelja roditeljskog prava odnosno poslovne sposobnosti.

Foto P. Milošević

Foto P. Mitić

- Starateljstvo je poseban oblik porodično-pravne zaštite namenjen deci bez roditeljskog staranja i deci kojoj je u određenim životnim okolnostima potrebno pravno zastupanje koje ne mogu da obezbede roditelji. Ono ne podrazumeva nužno neposredno staranje o detetu već i preduzimanje raznovrsnih aktivnosti za zaštitu njegovih prava, a u skladu sa detetovim interesima. Za staratelja se prvenstveno postavljaju srodnik ili hranitelj. Centar za socijalni rad može da odluči da, u skladu sa interesom korisnika, detetu ne postavlja staratelja, nego da tu dužnost vrši neposredno, za šta se zadužuje jedan od socijalnih radnika - objašnjavaju u Republičkom zavodu za socijalnu zaštitu.

Dužnost staratelja je u više od polovine slučajeva, pokazuje statistika, pripala srodnicima ili hraniteljima, a socijalni radnici imali su tu ulogu za 43,3 odsto dece.

KAZNA Zatvor za maloletnike u Kruševcu (arhivski snimak), Foto P. Milošević

- Trendovi ukazuju na neophodno unapređenje podrške porodici i razvoja usluga, poput usluge predaha i savetodavno-terapijskih usluga. Bez sistemskog dugoročnog ulaganja u usluge namenjene porodici, smeštaj ili materijalna davanja predstavljaju samo parcijalna rešenja koja ne utiču na druge, kompleksnije probleme i ranjivosti porodica koje vode u siromaštvo, diskriminaciju, psiho-socijalne probleme i slično, usled čega naravno najviše trpe deca - kažu u Republičkom zavodu za socijalnu zaštitu.

Maloletnički zatvor kao mera

U 2019. godini izrečeno je osam krivičnih sankcija maloletničkog zatvora prema starijim maloletnicima uzrasta od 16 do 17 godina. Broj zavodskih vaspitnih mera je u prethodnih deset godina smanjen za 61,8 procenata, a najzastupljenije je upućivanje u jedini vaspitno popravni dom u Kruševcu.

Vaspitne mere koje sud može izreći protiv maloletnika su mere upozorenja i usmeravanja, pojačanog nadzora od strane roditelja, usvojitelja ili staratelja, koji može da se kombinuje sa dnevnim boravkom u odgovarajućoj ustanovi za vaspitavanje i obrazovanje maloletnika. Postoje i zavodske mere, koje podrazumevaju upućivanje u vaspitnu ustanovu ili u vaspitno-popravni dom, a može u krajnjem slučaju da se dete uputi u posebnu ustanovu za lečenje i osposobljavanje.

S druge strane, najčešći razlog izdvajanja dece iz porodice prethodnih pet godina je neadekvatno roditeljsko staranje i nasilje nad decom i gotovo 65 odsto mališana izdvojeno je upravo iz ovih razloga. Međutim, jedan deo njih je došao u ovu situaciju i zbog problema u ponašanju.

- Ukoliko je dete zlostavljano u porodici, protiv roditelja koji zloupotrebljavaju svoje pravo može biti pokrenut postupak za lišenje roditeljskog prava, a dete hitnom intervencijom organa starateljstva može biti izmešteno iz porodice. Ukoliko je počinilo krivično delo ili prekršaj, a starije je od 14 godina, protiv njega mogu biti primenjene mere pojačanog nadzora, zavodske mere ili kazna maloletničkog zatvora, sve u zavisnosti od težine krivičnog dela, ličnosti maloletnika i okolnosti u kojima živi. Krivično i prekršajno neodgovorni maloletnici, mlađi od 14 godina, spadaju u krug osoba prema kojima se primenjuju mere i usluge iz oblasti socijalne i porodičnopravne zaštite - objašnjavaju u Ministarstvu za demografiju i populacionu politiku.

Foto AP

Poslednji podaci centara za socijalni rad beleže da je čak 14.641 maloletnik imao probleme u ponašanju i da su bili u sukobu sa zakonom. Od ukupnog broja je 2.798 bilo je mlađe od 14 godina, dok su ostali bili stariji. Najproblematičniji su oni od 16 do 17 godina i čine više od polovine evidentiranih "problema".

Dobra je stvar da je u sukobu sa zakonom bilo njih 8.238, što je manje nego prethodnih godina. Za više od polovine izrečene su mere upozoravanja i usmeravanja, pod pojačanim nadzorom bilo je više od 40 odsto maloletnika, a 4,4 odsto imalo je izrečenu neku od zavodskih mera.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
OVO JE ČOVEK KOJI JE U NIŠU NEUTRALISAO TONU TEŠKU AVIO-BOMBU SA 430 KG EKSPLOZIVA: To isto je radio 2011. u Kragujevcu i 2013. na Dorćolu

OVO JE ČOVEK KOJI JE U NIŠU NEUTRALISAO TONU TEŠKU AVIO-BOMBU SA 430 KG EKSPLOZIVA: To isto je radio 2011. u Kragujevcu i 2013. na Dorćolu

AKO igde postoji "vaga" za merenje snage ljudskog duha, koliko li bi na njenoj skali težila ona koju ima deminer Mihailo Marinković (48), iz Pančeva, pripadnik Sektora za vanredne situacije MUP Srbije? Koliko bi na njen tas stalo njegove odvažnosti, staloženosti, potpune koncentracije..., u trenutku dok je, minule nedelje u Nišu, sam prilazio neeksplodiranoj avio-bombi teškoj 1.000 kilograma koja nosi 430 kilograma eksploziva, zaostaloj iz NATO agresije?

27. 04. 2024. u 07:00

Komentari (0)

AKO NEKOM POZAJMITE OVU KNJIGU, NE OČEKUJTE DA VAM JE VRATI!