EKONOMIJA U CRNOJ GORI TRI PUTA SPORIJA: Ove godine očekivani rast oko dva odsto, a lane realna stopa bila 6,1
CRNOGORSKA ekonomija ove godine će rasti značajno sporije u odnosu na prošlu godinu, ocenjuju u Centru za ekonomske i evropske studije. Kako je iz Ministarstva finansija najavljeno da bi eventualno novo zaduženje moglo ići kroz emisiju obveznica na domaćem tržištu, iz NVO upozoravaju da je važno da to ne ugrozi likvidnost bankarskog sektora. Ipak, deo ekonomista upravo to vidi kao najbolju opciju za novo zaduženje.
Foto Shutterstock
Kao što su objavili i u ranijim procenama, u CEES očekuju da će crnogorska ekonomija tokom ove godine rasti oko dva odsto, što je mnogo sporije u odnosu na realnu stopu rasta od 6,1 odsto u 2022. godini.
- Razlozi sporijeg ekonomskog rasta u 2023. su očekivana stagnacija ili pad najvažnijih komponenti BDP-a - potrošnje domaćinstava koja je počela da se smanjuje od druge polovine prethodne godine zbog smanjenja realnog dohotka, kao i investicija koje su počele da padaju, uz očekivani dalji pad u 2023. godini. Takođe se očekuje da će prihodi od turizma biti na otprilike istom nivou kao 2022. godine, s obzirom na sporiji globalni rast i visoke prihode u prethodnoj godini - navode iz CEES.
INFLACIJA ĆE BITI U PADU
U CEES smatraju da će, imajući u vidu rast kamatnih stopa kao i visoku inflacionu osnovu u prethodnoj godini, stopa inflacije u Crnoj Gori padati u narednim mesecima, ali ukoliko ne bude daljih eksternih i internih šokova. U tom slučaju, prosečna stopa inflacije u 2023. bi mogla biti oko 10 odsto, ocenili su iz Centra za ekonomske i evropske studije.
Bankarski sektor je, kažu, likvidan i stabilan, ali je važno da Vlada doprinese njegovom jačanju, tako što će da konsoliduje javne finansije i poveća njihovu kredibilnost. Osvrnuli su se i na najavu Ministarstva finansija, da bi eventualno novo zaduženje moglo biti kroz emitovanje obveznica na domaćem tržištu, što kako smatraju, mora da bude sa posebnim oprezom da se ne ugrozi bankarski sektor.
- Nedavna najava države da će emitovati domaće obveznice radi finansiranja budžeta, uticaće na smanjenje sredstava u bankama koja mogu biti opredeljena za kreditiranje privrede i građana. Imajući u vidu "potrese" u bankarskom sektoru u SAD i Evropi, veoma je važno da emisija obveznica na domaćem tržištu ne ugrozi likvidnost crnogorskog bankarskog sektora - navode u NVO.
Ipak, u jednoj konsultantskoj kompaniji ocenjuju da je sada idealno vreme da država emituje crnogorsku domaću državnu obveznicu na iznos do 300 miliona evra sa rokom otplate između tri do pet godina i kamatom od četiri odsto, uz oslobađanje plaćanja poreza na kapitalnu dobit za kamatu. Minimalni iznos, smatraju, trebalo bi formulisati na nivo od 100 evra, kako bi što više građana moglo, makar i simbolično, da učestvuje.
Preporučujemo
NOŽEM PRETIO SUPRUZI: Tražio da bira ili da je on ubije ili da skoči u reku
12. 01. 2026. u 20:08
DAJKOVIĆ O SRAMNOM POTEZU MUJOVIĆA: Kažnjen sam zato što sam stao uz Srbe u Zeti
12. 01. 2026. u 18:52
ZAKON O ANEKSIJI GRENLANDA PREDAT KONGRESU: "Dodeliti mu status savezne države SAD"
AMERIČKI republikanski kongresmen Rendi Fajn podneo je predlog zakona koji predviđa „aneksiju i dodelu statusa savezne države“ Grenlandu u okviru Sjedinjenih Američkih Država, navodi se u saopštenju koje je objavio zakonodavac.
12. 01. 2026. u 21:16
OVO JE GLAVNI UDARAC ZA NATO I KIJEV: U napadu „orešnikom“ uništena fabrika od velikog značaja (VIDEO)
NAPAD „orešnikom“ onesposobio je Lavovsku državnu fabriku za popravku aviona, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
12. 01. 2026. u 15:27
BALKANCI O ŽIVOTU U EVROPI: Pustiće te da crkneš - ti njega ugostiš gozbom, on misli da si seljačina
MNOGI sanjaju o životu u Nemačkoj, Austriji ili Švajcarskoj, zamišljajući mir, red i bolji standard. Ipak, iskustva naših ljudi koji su se preselili otkrivaju da život u zapadnoj Evropi često nosi neočekivane izazove koji mogu šokirati one koji su navikli na balkansku spontanost i toplinu.
13. 01. 2026. u 10:22
Komentari (0)