"AVALA" NE ODUSTAJE OD GRADNJE U KOŠUTNJAKU: Oglasio se investitor deset dana posle predaje potpisa sugrađana
DESETAK dana pošto su predstavnici civilnog sektora na adresu gradskog Sekretarijata za urbanizam i građevinske poslove predali nekoliko hiljada potpisa protiv seče šume u Košutnjaku, oglasio se Peter Dajko, generalni direktor "Avala studiosa", preduzeća koje je investitor projekta izgradnje poslovno-stambenog kompleksa u gradskoj šumi. Dajko je rekao da prema planu izgradnje projekat "Avala filmski park" nije u parku Košutnjak, koji je u javnoj upotrebi, već će gradnja biti "prekoputa".
Iz "Avala studiosa" objašnjavaju da se projekat od 86 hektara planira na prostoru gde se trenutno nalaze studiji ove kompanije, "a koji je Ulicom kneza Višeslava razdvojen od parka Košutnjak". Prema njihovim navodima, urbanistički plan podrazumeva i "sveobuhvatno uređivanje trenutno zapuštenog i većim delom neprohodnog prostora između ulica Kneza Višeslava i Miloja Zakića, sa druge strane Košutnjaka na padini ka Ceraku." Taj deo ne pripada zaštićenoj zoni košutnjačke šume.
- Ovaj prostor nikad nije bio u javnoj upotrebi, nije održavan i zapušten je. Planom projekta izgradnje filmskih studija i pratećih objekata, Beograđani će osim ulaganja u kapacitete za privlačenje svetskih filmskih produkcija dobiti 10 novih hektara javne površine na korišćenje. Osim izgradnje nove osnovne škole, dva vrtića i najsavremenijih sportskih objekata, projektom će biti očuvana i sva najvrednija stabla - kažu iz firme "Avala studios".
Podsećajući da planirane aktivnosti na urbanizaciji prostora Košutnjaka, uz redukciju zelenih površina, predstavljaju negaciju svih principa u usvojenim dokumentima Grada, kao i globalnim RIO konvencijama, koje je Srbija ratifikovala u Narodnoj skupštini, profesor Ristić kaže:
dodatna URBANIZACIJA
DEKAN Ristić kaže da je uočljiv stalan pritisak u pravcu dodatne urbanizacije centralnog dela grada.
- Teško je razumeti princip "razvoja" i urbanizacije, uz redukciju šumskih i drugih zelenih površina i drastično povećanje broja stanovnika uz još intenzivniji saobraćaj, na već zagušenim lokalnim saobraćajnicama.
- Uklanjanje šumskih i drugih zelenih površina u urbanizovanim delovima prestonice dovodi do povećanje emisije gasova koji proizvode efekte "staklene bašte" i "toplotnog ostrva", manje produkcije kiseonika, dehumanizacije gradskog prostora, i povećanja potencijala za pojavu bujičnih poplava.
Prema njegovim rečima, zaštita životne sredine na teritoriji glavnog grada obavlja se na prostoru od 3.532 kvadrata. U periodu od 2010. do 2020. godine, Gradski sekretarijat za zaštitu životne sredine je, kroz saradnju sa Šumarskim fakultetom razvijao koncept "plavo-zelenih" koridora, kojim se identifikuju, štite i povezuju preostali otvoreni vodotoci, fragmenti šumske vegetacije i vrednih zelenih površina.
Cilj je, naglašava prof. Ristić, da se obezbedi prostor za sportsko - rekreativne aktivnosti, očuva i obnovi bioraznovrsnost, te afirmišu estetske i duhovne vrednosti prostora.
SKI-STAZA I ADA CIGANLIJA
Dekan Ristić smatra da buduće aktivnosti na urbanizaciji Košutnjaka poništavaju sve principe koje je Grad zvanično usvojio. On podseća da se, s vremena na vreme, "plasiraju idejna rešenja kojima se opipava puls i senzibilitet javnosti nauštrb najvrednijeg javnog prostora". U takve projekte, osim gradnje na Košutnjaku, spadaju i izgradnja ski-staze na Avali u zaštićenom području, kao i proširenje golf terena na Adi, na račun više od 10 hektara šume u savskom priobalju.
- Beogradu su potrebni projekti kojima se oblikuje koncept rešenja za trajnu zaštitu preostalih prirodnih potencijala u urbanizovanim zonama, u cilju povećanja stepena pošumljenosti, povezivanja postojećeg urbanog zelenila sa okolnim šumama, stvaranje zona za rekreaciju i relaksaciju i slično - zaključuje profesor Ristić. n
ŠTA JE RUSKI PLAN “N”: Ukrajina bi mogla da ostane bez nekoliko važnih oblasti ukoliko Moskva uspe (VIDEO)
NjIHOV primarni cilj je zaštita ruskih pograničnih regiona, kao što je Belgorod, ali sekundarni ciljevi su zauzimanje Harkova, Sumija i Dnjepropetrovska.
26. 04. 2024. u 20:00 >> 07:55
OVO JE ČOVEK KOJI JE U NIŠU NEUTRALISAO TONU TEŠKU AVIO-BOMBU SA 430 KG EKSPLOZIVA: To isto je radio 2011. u Kragujevcu i 2013. na Dorćolu
AKO igde postoji "vaga" za merenje snage ljudskog duha, koliko li bi na njenoj skali težila ona koju ima deminer Mihailo Marinković (48), iz Pančeva, pripadnik Sektora za vanredne situacije MUP Srbije? Koliko bi na njen tas stalo njegove odvažnosti, staloženosti, potpune koncentracije..., u trenutku dok je, minule nedelje u Nišu, sam prilazio neeksplodiranoj avio-bombi teškoj 1.000 kilograma koja nosi 430 kilograma eksploziva, zaostaloj iz NATO agresije?
27. 04. 2024. u 07:00
LjUDI SE ČUDE: Žika prima OGROMNU penziju - "službenik tri puta proveravao, nije mogao da veruje"
"TAJNA je u tome što je mene pokojni Aleksandar Tijanić naučio da to tako radim..."
26. 04. 2024. u 22:32
Komentari (9)