STUDENTSKIM MENZAMA PRETI ZATVARANJE: Hoće li zbog manjka zaposlenih akademci ostati bez obroka?

B. Borisavljević

11. 09. 2023. u 19:00

VIŠEDECENIJSKI problem smanjenja broja zaposlenih u restoranima Studentskog centra "Beograd" preti da polako stavi i "katanac" na menze u kojima se hrane akademci.

СТУДЕНТСКИМ МЕНЗАМА ПРЕТИ ЗАТВАРАЊЕ: Хоће ли због мањка запослених академци остати без оброка?

Foto: Tanjug

U proteklih 20 godina broj kuhinjskog osoblja je prepolovljen, a obim posla je ostao isti. Prosečna starost radnika je 51 godina, a mladih koji bi želeli da rade ovaj posao ima sve manje.

Na drastično smanjenje broja zaposlenih u studentskim restoranima najviše je uticao prirodni odliv, odnosno odlazak u penziju. Konkurs za posao je stalno otvoren, ali je malo zainteresovanih. I oni malobrojni koji dobiju radnu knjižicu, često brzo odustanu. Iako je za mnoge san da se "udome" u državnoj firmi, izgleda da je od sigurnosti, ipak, važniji novčanik. Jer, ovo zanimanje je deficitarno i zainteresovani mogu birati poslodavca, što nekada nije bio slučaj. Kod privatnika mogu da zarade mnogo više, pa makar i bez dodatnih "privilegija" koje nosi državni posao. Ima i onih koji se odlučuju za rad u inostranstvu.

Prema rečima Vladimira Cvijovića, zamenika direktora Studentskog centra "Beograd", sa problemom nedostatka kadra u restoranima ustanova studentskog standarda se susreću sve države u regionu - Crna Gora, Hrvatska, BiH, Severna Makedonija.

- U kontaktu smo sa kolegama iz okruženja i većinu problema svi delimo - navodi Cvijović. - Koncepcija zdrave i ukusne ishrane za studente i učenike ima veliki društveni značaj dugoročno i važno je da se ovaj koncept očuva. Slovenija je, na primer, promenila pristup u nekom trenutku tranzicije, zatvorila studentske menze i uvela dotiranje privatnih restorana gde se studenti mogu hraniti deo obroka. Kolege koje su posećivale Beograd su nam prenele uglavnom loša iskustva u vidu prelaska mladih na brzu, nekvalitetniju hranu uz veće finansijske izdatke. Oni sada imaju potrebu da se vrate na prethodni sistem, ali je mnogo teže iznova oformiti kuhinje i naći zaposlene.

DNEVNO DO 20.000 OBROKA

STUDENTSKI centar "Beograd" je 2003. godine imao 426 zaposlenih u kuhinjama i u narednom periodu je počeo da pada. Tako su u 2013. godini obroke spremala 395, 2018. - 314, 2021. - 312 i 2023. - 258.

U okviru SC "Beograd" nalazi se sedam proizvodnih i isto toliko distributivnih restorana. Dnevno se pripremi od 15.000 do 20.000 obroka. Jelovnik sastavljaju zajedno upravnici restorana, nutricionisti i studenti, i uglavnom se menja sezonski, ali često i mesečno, kako bi ono što je trenutno u ponudi bilo i na tanjiru.

Cvijović ističe da upoređujući i iskustva država van regiona, Srbija zaista ima čime da se pohvali u kvalitetu studentskog standarda, a naročito kada se taj kvalitet stavi u odnos sa cenama. Neke pozitivne stvari iz perioda prethodne države su zadržane i unapređene u duhu vremena i tehnološkog napretka pa su danas smeštaj i ishrana u domovima na zavidnom nivou. Gosti iz inostranstva, bez izuzetka, budu prijatno iznenađeni kada nas posete.

- Ipak, da bi se ovaj sistem održao, ključno je sačuvati bazu zaposlenih što postaje veliki izazov ne samo za studentski standard, nego i za druge sektore - kaže Cvijović. - Možda je pravi trenutak za preduzimanje mera na nivou čitave države, koje bi afirmisale zanimanja koja su deficitarna. Bilo bi lepo da kao društvo pokažemo poštovanje za različite zanate, a tržište ih već vrednuje sve više i više. Pored stimulisanja dece da upisuju neke obrazovne profile, važna je i prekvalifikacija i dokvalifikacija o kojoj većina odraslih malo zna. Kuvari danas imaju mogućnost da biraju svoje radno mesto, a njihovo vreme tek dolazi.

I dok studentima nema ko da sprema i služi obroke, na birou posao trenutno čeka 127 kuvara i 154 pomoćnika kuvara.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
OVO JE ČOVEK KOJI JE U NIŠU NEUTRALISAO TONU TEŠKU AVIO-BOMBU SA 430 KG EKSPLOZIVA: To isto je radio 2011. u Kragujevcu i 2013. na Dorćolu

OVO JE ČOVEK KOJI JE U NIŠU NEUTRALISAO TONU TEŠKU AVIO-BOMBU SA 430 KG EKSPLOZIVA: To isto je radio 2011. u Kragujevcu i 2013. na Dorćolu

AKO igde postoji "vaga" za merenje snage ljudskog duha, koliko li bi na njenoj skali težila ona koju ima deminer Mihailo Marinković (48), iz Pančeva, pripadnik Sektora za vanredne situacije MUP Srbije? Koliko bi na njen tas stalo njegove odvažnosti, staloženosti, potpune koncentracije..., u trenutku dok je, minule nedelje u Nišu, sam prilazio neeksplodiranoj avio-bombi teškoj 1.000 kilograma koja nosi 430 kilograma eksploziva, zaostaloj iz NATO agresije?

27. 04. 2024. u 07:00

Komentari (0)

AKO NEKOM POZAJMITE OVU KNJIGU, NE OČEKUJTE DA VAM JE VRATI!