STARČEVO SE ODUŽILO NEOLITSKIM PRECIMA: Izgrađena galerija u kojoj su najzad izloženi vredni eksponati iz praistorije

B. SUBAŠIĆ

24. 09. 2020. u 16:16

CIVILIZACIJA prvih evropskih paora i stočara, rođena na Balkanu pre 7.000 godina nosi ime po banatskom selu Starčevu, gde su davne 1939. otkriveni njeni ostaci.

СТАРЧЕВО СЕ ОДУЖИЛО НЕОЛИТСКИМ ПРЕЦИМА: Изграђена галерија у којој су најзад изложени вредни експонати из праисторије

Foto Z. Jovanović

Moderni Starčevčani odužili su se nedavno praistorijskim precima otvaranjem galerije posvećene Starčevačkoj kulturi na jedinom svetskom Trgu neolita, u centru današnjeg pančevačkog predgrađa.

Iako je Starčevo ušlo u svetsku naučnu literaturu, na lokalitetu do 2014. nije bilo prezentacije svetski važnih otkrića. Tada je podignuto nekoliko poluukopanih zemunica, u kakvima su živeli neolitski Starčevčani, a govorilo se o izgradnji muzeja i kongresnog centra. Sve je ostalo na lepim željama. Kolibe su zapalili beskućnici i svetski lokalitet je ponovo zarastao u korov. Onda su se Starčevčani dogovorili da sami u zgradi stare škole naprave izložbu o praistorijskim sugrađanima.

Foto Z. Jovanović

- Nije bilo teško sakupiti mobu, jer je lokalna zajednica veoma zainteresovana za svoju baštinu i njenu prezentaciju - kaže Darko Ješić, direktor Doma kulture. - Radovi na staroj zgradi su potrajali šest godina. Sada posetioci najzad imaju gde da vide prvu stalnu izložbu posvećenu starčevačkoj kulturi.

- Starčevčani su vrlo ponosni na svoju baštinu - dodaje Petar Andrejić, predsednik MZ, koji nas je kao kustos proveo kroz galeriju. - Ime Neolit nose, osim trga i naše folklorno društvo, udruženje žena, stonoteniski i košarkaški klub. Postoji ideja da se u Starčevu podigne spomenik popularnom Kremenku, junaku crtaća o neolitu, jer je i on, civilizacijski, Starčevčanin.

Potrebni stručni vodiči

ARHEOLOZI kažu da je za pohvalu inicijativa Starčevčana da samostalno predstave svoju baštinu, ali i da to istovremeno pokazuje veliku slabost našeg sistema zaštite i prezentacije kulturnog blaga.

- Nije dovoljno da gurnete arheološke nalaze u muzeje, već i da na pravi način interpretirate priču koju oni otkrivaju. To ne sme da dospe u ruke šarlatana, što se često događa. Na prostoru Srbije u praistoriji su se dešavali događaji presudni za potonju sudbinu celog čovečanstva i njihova prezentacija morala bi da bude dostojna. Mi, nažalost, nemamo sistemski rešen način prezentacije naše baštine na lokalitetima, iako je to i veliki turistički potencijal - kaže dr Dragana Antonović.

Starčevačka kultura je otkrivena slučajno 1928. prilikom radova na ovdašnjoj ciglani. Naš veliki arheolog Miodrag Grbić je predvodio iskopavanja i objavio rad o rezultatima, posle čega je u Starčevo došao arheološki tim sa Harvarda što je najbolje svedočilo o značaju otkrića. Reviziona iskopavanja su pedesetih godina 20. veka nastavili velikani srpske arheologije Milutin i Draga Garašanin, a njima su se ponovo pridružili američki naučnici. Poslednja iskopavanja obavljena su 2003. i 2004.

FotoZ. Jovanović

Priča duhovitih Starčevčana da je "ceo svet predgrađe Starčeva" nije baš bez osnova. Pripadnici ranoneolitske kulture sa ovog prostora bili su baštinici svetske neolitske revolucije, procesa u kome su dotadašnji lovci-sakupljači, pripitomili biljke i životinje i prestali da se seljakaju da bi postali pravi seljaci.

Svedočanstvo Istraživanja iz 1939. godine, Foto arhiva

- Starčevačka kultura je kod nas naslonjena na kulturu Lepenskog vira, koja je izvela neolitsku revoluciju u Evropi, ali je pretrpela i uticaje iz Male Azije - kaže arheolog prof. dr Dragana Antonović, specijalista za praistoriju.

Domaćini Petar Andrejić i Darko Ješić, Foto Z. Jovanović

- Njena najvažnija odlika je da predstavlja prvu evropsku civilizaciju ratara i stočara koji ne migrira sezonski, već stvara stalna naselja. Antropološki dokazi svedoče o mešanju ljudi iz kulture Lepenskog vira sa ljudima iz rane faze Starčevačke kulture, kao što su se pozni Starčevčani mešali sa Vinčancima.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (2)

I MI KREĆEMO PUT GRČKE Prvo oglašavanje Nikoline žene: Deca znaju sve, moramo biti hrabri