Državu tužilo 300.000 Srba

V. CRNjANSKI SPASOJEVIĆ

26. 12. 2017. u 22:02

Pravobranilaštvo: Raste broj sporova u kojima građani tuže Republiku Srbiju. Tuže zbog neosnovanog pritvora, naknade štete, protivgradne zaštite...

Државу тужило 300.000 Срба

Raste broj predmeta u kojima je država jedna od strana

OKO 300.000 predmeta u kojima je Srbija tuženi ili tužilac trenutno je u toku u celoj državi, potvrđeno je, za "Novosti", u Državnom pravobranilaštvu. Statistika pokazuje da je ovo za oko 50.000 predmeta više nego pre tri godine.

- Na nivou čitavog Pravobranilaštva (sedišta i odeljenja), u toku je 300.000 predmeta u kojima je Srbija tužilac ili tužena strana u svim vrstama postupaka, budući da Državno pravobranilaštvo pred sudovima i drugim organima zastupa sve državne organe od Subotice do Vranja - kažu u Pravobranilaštvu.

I u Pravobranilaštvu konstatuju da se od 2014. naovamo beleži znatan priliv predmeta u kojima ono istupa kao zakonski zastupnik ne samo ministarstava, organa uprave u sastavu ministarstava i posebnih organizacija, već i svih javnih ustanova u okviru prosvete, zdravstva, kulture i nauke čiji je osnivač Republika i čije se finansiranje obezbeđuje iz republičkog budžeta. Reč je o pravnim postupcima pred sudovima, arbitražama, organima uprave i drugim nadležnim organima.

Ranije iskustvo pokazuje da polovina predmeta obično budu parnice, a procene su da je u oko 90 odsto slučajeva Srbija tužena, a samo u 10 odsto tužilac ili izvršni poverilac (oko povraćaja poseda, naplati taksa itd.). Sporovi protiv države vode se iz najrazličitijih razloga - od nezakonitog rada državnih organa, preko neosnovanog pritvora ili nezakonite osude, do neobezbeđivanja protivgradne zaštite i tužbi za utvrđivanje prava svojine na građevinskom zemljištu.

ZA PRITVOR 18 MILIONA TEK svaki dvadeseti zahtev za naknadu štete zbog neosnovanog pritvora završi se sporazumom o poravnanju sa Ministarstvom pravde, dok ostali nezadovoljnici tuže državu. Od 1. januara do 11. decembra 2017. podneto je 770 zahteva za naknadu nematerijalne štete zbog neosnovane osude i neosnovanog lišenja slobode, kažu u Ministarstvu. Komisija je odlučivala o 306 podnetih zahteva. Na osnovu postignutog sporazuma isplaćeno je 18.648.500 dinara, ali se deo isplata odnosi i na ranije postignute dogovore.

Građani traže i naknadu štete zbog povreda na radu, zbog policijske torture ili oduzetih vozila, oružja i drugih predmeta u vezi sa krivičnim postupcima. Nisu okončani ni svi sporovi koje su povele sudije koje nisu prošle reizbor 2009. godine, a koje su vraćene odlukom Ustavnog suda na posao. One su tražile naknadu štete na ime razlike u plati koju bi primali da nisu ostali bez funkcije, kao i za neimovinsku štetu.

Tužbe protiv države podnose i oni kojima Ustavni sud usvoji ustavne žalbe zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku, ili za povrede prava ličnosti i dostojanstva.

Tu su i radni sporovi (npr. policajaca) čiji je osnov naknada štete za prekovremeni, rad noću ili u vreme državnih i verskih praznika, kao i sporovi za poništaj rešenja o prestanku radnih odnosa ili rešenja o disciplinskoj odgovornosti.

Prema rečima Ide Nikitović, portparola Prvog osnovnog suda u Beogradu, kao najvećeg u zemlji, od 2010. do danas samo pred ovim sudom vodilo se ili je u toku 51.885 parničnih predmeta u kojima je učesnik država Srbija, od čega u ovoj godini 4.644.


Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Komentari (1)