STALJINISTIČKI I ANTISRPSKI NAKOVANJ: Pesme i njihove neprihvatljive političke poruke koje su "otkrili" nadzornici Bele knjige

Slobodan Kljakić

30. 01. 2021. u 17:14

U MORU nepodopština, autori "Bele knjige" počeli su od pesama, od tek "karakterističnih primjera", uz napomenu da se "takvih (i sličnih) tekstova moglo prezentirati neuporedivo više".

СТАЉИНИСТИЧКИ И АНТИСРПСКИ НАКОВАЊ: Песме и њихове неприхватљиве политичке поруке које су открили надзорници Беле књиге

Milovan Danojlić

Na počasnom, prvom mestu te pesničke "antologije", iskovane dogmatskim čekićem na staljinističkom nakovnju, našao se Matija Bećković, uz propratno, uvodno "pojašnjenje":

- Da bismo upozorili na određeni kontinuitet u slanju neprihvatljivih političkih poruka pjesnika Matije Bećkovića (inače urednika u "Zum-reporteru", a i nedavno izabranog člana Srpske akademije nauka), citirat' ćemo dvije njegove nešto starije pjesme (iz zbirke "Dva sveta" u izdanju beogradske "Prosvete", 1980) i jednu iz prošle godine.

PESMA IZ 1980. GODINE:

DVA SVETA

I uskoro ćemo, taj dan doći mora/ uputiti molbe upravi zatvora - /da nas liši straha, slobode i zime /i na robiju tešku da nas prime! /A kad nas u lance bace i povežu /neka svet izgubi sramnu ravnotežu! /I od dva sveta što svet ovaj čine /nek svet robijaša bude svet većine! /A čuvari nek nas, iz straha, il srama /jedne noći mole da budu s nama!

PRENETA je i Bećkovićeva pesma "Očinstvo", uz upozorenje navedeno u zagradi: "Radi boljeg razumijevanja ove pjesme, da bi se shvatilo tko je bio 'ubioc' kojemu ga je njegov otac ostavio, napominjemo da je Bećkovićev otac bio četnik."

Proskribovane na sijaset mesta u ovom dokumentu -optužnici, "Književne novine" su spomenute i zato što su u broju 664, 10. februara 1983. godine, "na istaknutom mjestu, u okviru, objavile Bećkovićevu pjesmu 'Pobuna'".

Kriva je i "Književna reč" pošto je u broju 182, od 10. februara 1982. "objavila, na istaknutom mjestu, u okviru",

"Epitaf za jednu propuštenu priliku istorije" Milovana Danojlića. Uz Danojlićeve stihove U vreme Gramaga i Granapa /Pomoću štapa i kanapa, dušebrižnici okupljeni oko Bele knjige dodali su napomenu - "čitaj: batinom i zatvorima".

KRIV je Milovan Danojlić i što je u "Književnim novinama", u broju 664, od 10. februara 1983. objavio dve pesme koje su prenete u "Beloj knjizi", a jednu od njih prati dramatično upozorenje: - Pjesmu "Psalam" preštampalo je i "Pravoslavlje", a zatim i emigrantska "Naša reč". ("Naša reč" inače češće preštampava pjesme naših pjesnika koje sadrže političke poruke.)

Ređaju se nepodobne pesme Radmile Radić, Aleksandra Petrova, Boruta Hlupiča, slovenačkog pesnika (da ne budu na listi baš samo srpski pisci), Vase Popovića koji je - navodi se u "Beloj knjizi" - "inače i urednik 'Leve strane' u nedjeljnoj 'Politici', koja nerijetko objavljuje pričice, pjesme i aforizme s posve neprihvatljivim porukama", potom pesme Đure Damjanovića i Dragomira Brajkovića i drugih.

"Književne novine" u broju 668 od 7. aprila 1983. godine, "koji sadrži nekoliko protestnih pisama i izvještaja sa skupova u vezi sa odlaskom Gojka Đoga na izdržavanje kazne zatvora", čine nepodopštinu tako što su u tom broju

"objavile na naslovnoj stranici, pjesmu D. H. Lorensa 'Cenzori'", a ispod nje "dalje manipulirajući objavile i pjesmu Desanke Maksimović 'Iskustvo'."

I TAKO redom, uključujući i nepodobne pesme koje su vrli nadzornici Bele knjige pronašli u "Studentu", listu koji

"na svojoj stranici humora i satire često objavljuje i pjesme ili 'pjesme'", na primer D. Puače, koja je objavljena u "Studentu" 27. aprila 1983. iz koje ovde navodimo nekoliko "neprijateljskih" stihova: Za politiku treba/ zanat ispeći: puno govoriti a ništa ne reći. /Lako će u mrava da odleti glava, al" je teško slona skinuti sa trona.

Sumnjiva je i "pjesmica" istog autora "Dugovi": Kada su stvarani toliki dugovi nisu bili uvoženi plugovi. /Trošeni su dolar i marka za razvoj mercedesovog voznog parka.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (1)

Nova dimenzija života u delu Beograda koji se budi iz sna