UPOZORENJE KARDIOLOGA SINIŠE PAVLOVIĆA: Ni blaga forma kovida ne prolazi bez posledica

Specijalni dodatak Doktor u kući / I. Kovačić

30. 08. 2020. u 11:17

BEZ obzira na epidemiju kovida 19 ugrađivali smo pejsmejkere i to u mnogo većem broju nego u redovnim okolnostima, primali smo pacijente i iz ustanova koje su pretvorene u kovid-bolnice, rešavali brojne komplikacije i napravili novu organizaciju rada za sprovođenje kontrolnih pregleda.

УПОЗОРЕЊЕ КАРДИОЛОГА СИНИШЕ ПАВЛОВИЋА: Ни блага форма ковида не пролази без последица

Foto Z. Jovanović

Nijednog trenutka nismo stali, a ponosni smo i na to što u naš kolektiv nije ušao virus korona, iako smo imali dva zaražena tehničara.

Ovim rečima profesor dr Siniša Pavlović, u intervjuu za "Novosti", sumira rezultate rada Pejsmejker centra Kliničkog centra Srbije u vreme korone.

* Da li su pacijenti sa pejsmejkerima posebno ugroženi od korone?

- Ugroženi su kao i svi drugi hronični bolesnici. Mi smo uslovno rečeno bili u početku u zabludi da je korona respiratorni virus, jer na ta "vrata" ulazi i prvo daje disajne tegobe. Suština je da je korona sistemski virus i da napada ceo organizam, a da najveće simptome ispoljava tamo gde je odbrana organizma najslabija.

* Znači kod srčanih bolesnika prvo će da napadne srce?

- Kod kovida nam je zasad poznato da napada kardio sistem, upravo zbog te sklonosti da infekcija koronom dovodi do stvaranja tromboze. U nekim slučajevima virus napada i sam srčani mišić. Naime, u Vuhanu je kod određenog broja pacijenata koji su preminuli od kovida rađena obdukcija i kod mnogih je bio potvrđen miokarditis, odnosno upala srčanog mišića.

* Dakle, i potpuno zdravi mogu da budu životno ugroženi?

- To se nažalost pokazalo. U našem centru smo od početka govorili da postoji mogućnost ozbiljanih kardiovaskularnih problema usled korona infekcije, i da ih ne bi trebalo potcenjivati. Iz nekih prvih iskustava i kontakata sa našim kolegama koji su se razboleli mi smo dobili informaciju o tome da su oni osećali ekstremni zamor. Taj ekstremni zamor je obično bio praćen osećajem gušenja. Hipoksija ili manjak kiseonika u krvi zbog napadnutih pluća jeste razlog zbog čega bi neko mogao da oseti osećaj obamrlosti. Međutim, neki pacijenti nisu imali takav atak na pluća, a imali su dramatičan pad tolerancije napora. U stvari, kod njih se pokazalo da je to forma miokarditisa i da je u stvari napadnut srčani mišić.

Šabac i Zemun - novi centri

* Da li u Srbiji ima dovoljno pejsmejker centara?

- Pre 35 godina smo imali samo pet pejsmejker centara. Od 2000. godine imamo ih 15. U planu nam je da uskoro počne da radi novi centar u Šapcu i u KBC "Zemun". Postoje šanse da se otvori i u Vršcu.

* Izgleda dramatično, kako pacijenti da se zaštite?

- Mi savetujemo da se suzdrže od bilo kakvog napora, čak i ako su imali blagu sliku kovida. Činjenica da su imali blagu kliničku sliku ne znači da su prošli bez ikakvih posledica. Dakle ova bolest je mnogo ozbiljnija nego što se u početku mislilo.

* Kako ste uspeli da se pored tolikog broja pacijenata zaštitite od virusa?

- Istini za volju mi u Pejsmejker centru smo vrlo mali kolektiv. Ali, činjenica je da smo od samog početka imali stav da je ova infekcija ozbiljna. Sve mere koje su nam bile na raspolaganju da se zaštitimo smo preduzeli. Moto nam je bio da nam je paranoja poželjna i tako smo se i ponašali. Puno su nam pomogle i kolege iz Urgentnog centra, jer su svojim načinom rada sprečavali da kod nas stignu zaraženi. Kod onih pacijenata koji su bili suspektni radili smo pod punom zaštitnom opremom, a posle smo UV zracima dezinfikovali salu. Svaki pacijent je u operacionoj sali morao da nosi masku, jer sve naše intervencije se rade u lokalnoj anasteziji. Tako smo sveli rizik na minimum.

* Najveće gužve kod vas u stvari prave pacijenti koji dolaze na kontrole?

- Kod nas na kontroli u jednom danu bude po 80 do 90 pacijenata. Taj broj smo odmah sveli na 60, a radili smo u tri ambulante. Jedna je bila rezervisana za one sumnjive na kovid, a druge dve su redovno radile. Naše sestre su pozivale pacijente i davale im novi termin dolaska na pregled, a zatim su po pet, šest pacijenata dovodile u ambulantu iz centralnog hola zgrade Poliklinike. Usmerili smo se na rad sa pacijentima iz Beograda i šire okoline, dok smo za Srbiju napravili regionalnu podelu. Svaki grad i mesto dobili su obaveštenje gde mogu da upućuju pacijente sa pejsmejkerima na kontrolu. Trudićemo se da takav sistem zadržimo i u budućnosti, jer je značajan za razvoj regionalnih pejsmejker centara.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (1)

Nova dimenzija života u delu Beograda koji se budi iz sna