ČETRDESET GODINA PASTIRSKE BRIGE ZA VERNIKE: Prota Stojadin Pavlović služio liturgiju, obeležen veliki jubilej šabačkog sveštenika

V. Mitrić

13. 12. 2020. u 12:19

BLAGOSLOVOM episkopa Lavrentija prota Stojadin Pavlović je služio Svetu liturgiju u Hramu Svetih apostola Petra i Pavla u Šapcu gde je rukopoložen u čin sveštenika rukom episkopa Jovana (Velimirovića) pre 40 godina.

ЧЕТРДЕСЕТ ГОДИНА ПАСТИРСКЕ БРИГЕ ЗА ВЕРНИКЕ: Прота Стојадин Павловић служио литургију, обележен велики јубилеј шабачког свештеника

Foto: V. Mitrić

U besedi koju je proizneo ovom prilikom prota Stojadin se naročito zahvalio lekarima i medicinskom osoblju koje svojim milosrdnim i požrtvovanim aktivnostima u lečenju obolelih od kovida na najbolji način pokazuju kako se slavi Bog o čijoj se bolesnoj deci brinu ljudi u belim mantilima.

Prota je vernom narodu u prepunom šabačkom hramu na kraju rekao da lekari sa svojim najbližim saradnicima kroz najveću žrtvu celokupnoj naciji šalju pouku i poruku kako se poštuje ljudski život, naglasivši da ti ljudi zapravo čine čuda po ugledu na Hrista čije je čudo opisano jevanđelskim tekstu danas pročitanom na Svetoj liturgiji. Uz zahvalnost Bogu što je danas nakon 40 godina od rukopoloženja služio u ovom hramu prota Stojadin se zahvalio episkopu Lavrentiju, sveštenicima i prisutnim vernicima.

Protojerej stavrofor Stojadin Pavlović je rođen 26.marta 1957. u selu Rujevac Opština Ljubovija kao peto od sedmoro dece oca Svetolika krojača, abadžije i trgovca i majka Stane domaćice. Nakon osnovne škole koju je pohađao  u Selancu i Uzovnici,  u periodu od 1973-1978.godine završio bogosloviju u Sremskim Karlovcima. Studije ekonomske struke završio u vremenu od 2003-2008.godine u Novom Sadu i stekao zvanje diplomirani ekonomista. Sa suprugom Brankom ima decu Mariju, ekonomista i Marka, teolog.

Nakon rukopoloženja rukom episkopa šabačko-valjevskog Jovana u čin sveštenika 14.decembra 1980.g. Stojadin je postavljen za paroha u Gornjoj Trešnjici  nedaleko od Ljubovije. Dok je vršio pomenutu dužnost u Bačevcima je započeta generalna rekonstrukcija hrama  promenom krovne konstrukcije i postavljanjem bakarnog lima a u Trešnjici ozidana sala za narod. Službovanje u Paunama kod Valjeva (1988-1991) obeležila je generalna obnova hrama i izgradnja crkvenoparohijskog doma. Odlukom episkopa Lavrentija postavljen je najpre za  paroha a potom i za namesnika valjevskog. Sa valjevski prosima i uglednim poslovnim ljudima iz ovog grada kao predsednik odbora organizovao je početak gradnje  Hrama Vaskrsenja Gospodnjeg. Imao je višegodišnju uspešnu saradnju sa štampanim i elektronskim medijima u Valjevu stvarajući emisije i članke sa verskom tematikom. U listu ''Napred'' to je bila neka vrsta kolumne pod nazivom Verski putokaz, u Radio Valjevu Odjeci svetosavlja i u Vujić televizije  Put svetosavlja.

Organizovao je sa mesnim sveštenicima i meštanima sela Stapar koje se nalazi desetak kilometara od Valjeva dovršetak hrama koji je građen krajem Drugog svetskog rata u organizaciji Četničkog pokreta. ''Oslobodioci'' su zabranili da se na već urađenu krovnu konstrukciju hrama postavi pripremljen crep koji su preuzeli i iskoristili za drugi objekat u Valjevskoj Kamenici. Hram je tako stajao 60 godina, krovna građa istrulila, a zidovi od cigle odoleli zubu vremena. Prota Stojadin je sabrao parohijane iz Stapara i hrama je brzo bio završen, a njegovo osvećenje izvršio je episkop Lavrentije.

 U poznatom turističkom mestu Divčibare od 1995.g. učestvovao u obezbeđivanju placa i organizaciji početka a 1998.g. sa Odborom za izgradnju preuzeo vođenje izgradnje hrama koju je započeo pokojni prota Milan Tomić. Pored hrama trudom prote Stojadina kao starešine divčibarskog hrama sagrađen je velelepni crkveno-kulturni centar površine 1500 metara kvadratnih. Pored crkvenih poslova bavio se i društvenim aktivnostima kao predsednik mesne zajednice i Udruženja građana Divčibare. Zahvaljujući aktivnostima velikog broja poznatih članova Udruženja oživeo je godinama nevidljiv ovaj turistički centar.

 U naselju Cvetanovac nedaleko od Ljiga aktivno je sa svojim klasnim drugom iz bogoslovije protom Gojkom Terzić učestvovao u gradnji novog hrama jer je stari hram oštećen  zemljotresom .

Foto: V. Mitrić

Sveti arhijerejski sinod SPC postavio je 2009.g. protu Stojadina za direktora Patrijaršijske upravne kancelarije u Beogradu. Uz redovne i vrlo odgovorne aktivnosti kao jedan od najbližih saradnika blaženopočivšeg patrijarha Irineja, prota je uspešno izvršavao i druge poslove. U izdavačkoj delatnosti ostvario se kao urednik izdanja Manastiri Srpske crkve. U jednom knjižnom bloku, izuzetno kvalitetno opremljenom prilagođenom formatu vodiča štampanom na šest jezika, prvi put se tekstom i slikom našlo preko 400 manastira raspoređenih u celom svetu.  Kao duhovnik u Spomen-hramu Svetoga Save bio je više godina član Odbora za dovršetak Hrama. Uredio je i sa stručnim saradnicima za svaku godinu pripremio za štampu fotomonografiju koja  svedoči slikom i rečju o svim aktivnostima patrijarha Irineja. O desetogodišnjici patrijaraške službe u januaru 2020.godine organizovao je akademiju posvećenu jubileju patrijarha Irineja. U okviru ove svečane priredbe premijerno je prikazan dokumentarni film Patrijarh srpski Irinej čiji je autor prota Stojadin. U plodnoj četrdesetogodišnjoj službi  sigurno je na vrhu protinih aktivnosti TV HRAM čiji je osnivač i višegodišnji urednik prota Stojadin.

Sve protine aktivnosti u Beogradu  nisu ga odvojile od rodnog kraja i parohija u kojima je službovao kao mlad sveštenik. Sa meštanima naselja Bačevci na Drini o stogodišnjici Velikog rata organizovao je podizanje velelepnog spomenika sa imenima 190 poginulih iz sela Strmova u pomenutom ratu. Aktivno je sa  arhijerejskim namesnikom obrenovačkim vrlo preduzimljivim Slobodanom Ilić rođenim u Bačevcima učestovao u unutrašnjem ukrašavanju seoskog hrama. Sa blagoslovom episkopa Lavrentija u  Gornjoj Trešnjici  prota je pokrenuo i sa nadležnim parohom protom Milomirom Tadić i parohijanima dovršio obnovu hrama, proširenje crkvene sale i uređenje porte. U rodnom Selancu podno Mačkovog kamena uz svoje zemljake aktivno  je uzeo učešće u izgradnji jedne kuće pored škole i seoskog hrama a za potrebe meštana.

 Stogodišnjica Velikog rata  najsvečanije je obeležena na Mačkovom Kamenu. Po ideji prote Stojadina a sa blagoslovom episkopa Lavrentija u središtu planinskog masiva gde su vođene borbe a na prilazu Mačkovom kamenu,  za manje od godinu dana sagrađen  je predivan Spomen-hram posvećen Svetom despotu Stefanu visokom. U podizanju hrama učestvovali su poštovaoci velikih i slavnih ratnika i stanovnici iz Rađevine, Azbukovice i Jadra.   Osvećenje hrama koji predstavlja spoj bogoslužbenog i spomeničkog  izvršili su patrijarh Irinej i episkop Lavrentije.

Godine 2020. sa vernicima iz sela Gornje Košlje, Parohija gornjotrešnjička, u kojoj je prota započeo svešteničku službu, i sa protom Mirkom Vilotić a sa blagoslovom episkopa Lavrentija organizovana je i započeta gradnja Hrama Polaganja rize Presvete  Bogorodice u pomenutom selu. 

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (1)

Nova dimenzija života u delu Beograda koji se budi iz sna