DRAGOCENO SVEDOČANSTVO O ISTORIJI I KULTURNOM RAZVOJU: Hram Vaznesenja, zaštitnik Jarkovca i opštine Sečanj

Velelepni hram Vaznesenja Gospodnjeg u centru sela Jarkovac, jedna od najvrednijih istorijskih i sakralnih građevina na području opštine Sečanj i vekovni zaštitnik i mesto okupljanja vernika, ali i dragoceno svedočanstvo o istoriji i kulturnom razvoju Jarkovca i ovog dela Banata.      

ДРАГОЦЕНО СВЕДОЧАНСТВО О ИСТОРИЈИ И КУЛТУРНОМ РАЗВОЈУ: Храм Вазнесења, заштитник Јарковца и општине Сечањ

S. Mladenovski

Prema podacima Srpske pravoslavne Eparhije banatske, hram je podignut u periodu od 1787. do 1797. godine i posvećen je Vaznesenju Gospodnjem Spasovdanu, a S podaci Zavoda za zaštitu spomenika kulture u Zrenjaninu, ukazuju da tačna godina izgradnje nije poznata, ali da je crkva najverovatnije završena 1797. godine.

Posebnu umetničku i kulturnu vrednost hrama predstavlja ikonostas koji je oslikao Konstantin Danil, jedan od najznačajnijih srpskih slikara i ikonopisaca 19 veka.

Ikone u hramu su nastajale između 1858. i 1861. godine, kada je ukrašen i sam ikonostas, koji zbog svoje umetničke vrednosti, predstavlja jedno od najznačajnijih dela srpskog ikonopisa u Banatu.

Hram je dodatno obogaćen početkom dvadesetog veka, a Stevan Aleksić je 1911. godine oslikao zidne slike na svodu nad solejom, čime je crkva dobila još jedan značajan umetnički sloj.

S. Mladenovski

Istorijski kontinuitet života pravoslavne zajednice potvrđuje i činjenica da se u hramu čuva najstarija sačuvana matična knjiga koja datira iz 1870. godine.

- Hram Vaznesenja Gospodnjeg u Jarkovcu danas ima status spomenika kulture od velikog značaja, što potvrđuje njegovu izuzetnu vrednost za kulturno-istorijsko nasleđe Srbije - ističe Dragana Marton, predsednica opštine Sečanj, uz napomenu da ga njegova arhitektura, ikonostas Konstantina Danila i dela Stevana Aleksića, čine jednim od posebno vrednih sakralnih objekata u Banatu.

Pored hrama, u okolini Jarkovca nalazi se i vodica posvećena Preobraženju Gospodnjem, a prema podacima Eparhije banatske, vodicu su 1904. godine podigli Aleksa i Persida Živojnov, poreklom iz Tomaševca, a žitelji Jarkovca.

S. Mladenovski

Hram Vaznesenja Gospodnjeg, zbog svega navrdenog, nije samo mesto molitve, nego i deo identiteta Jarkovca i vredno svedočanstvo o vekovima vere, umetnosti i života ljudi ovog banatskog kraja.

Njegovo očuvanje predstavlja čuvanje dela istorije koja pripada i Jarkovcu, opštini Sečanj i celokupnom kulturnom nasleđu Banata.


 

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Klikni na zvezdicu u gornjem desnom uglu i zaprati Novosti na Google News platformi

Komentari (0)

ZELENA AGENDA NA DELU: Energetska tranzicija menja globalnu privredu