NASA ČUVA NAŠE NJIVE: Saradnja "Biosensa" sa svemirskom agencijom i univerzitetima Amerike

З. ГРУМИЋ

26. 01. 2022. u 08:25

INSTITUT "Biosens" u Novom Sadu će u okviru saradnje sa NASA i američkim univerzitetima realizovati zajednički projekat koji će umnogome pomoći srpskoj poljoprivredi da se suoči s klimatskim promenama i da što racionalnije koristi zemljište i vodne resurse.

НАСА ЧУВА НАШЕ ЊИВЕ: Сарадња Биосенса са свемирском агенцијом и универзитетима Америке

"Biosensova" laboratorija, Foto "Biosens"

Ta naša naučna institucija saopštila je da će u predstojećem periodu sarađivati sa čuvenom američkom svemirskom agencijom, Univerzitetom u Grend Veliju, kao i Državnim i Tehnološkim univerzitetima u Mičigenu na razvijanju sistema za monitoring i racionalno korišćenje vodnih resursa i zemljišta u Srbiji.

Vladimir Crnojević, Foto "Biosens"

U "Biosensu" objašnjavaju da zbog sve učestalijih suša i velikih oscilacija u vremenskim prilikama, koje su posledica klimatskih promena, poljoprivrednici se sve više oslanjaju na različite sisteme za navodnjavanje. Nepredvidive letnje padavine prouzrokuju promene vodostaja koji u južnom slivu Dunava, dragocenom resursu za poljoprivredu, opada. Kako bi se agrarni sektor na pravi način prilagodio klimatskim promenama važno je, u tom kontekstu, razumeti trendove u poljoprivredi, odnosno pomeranje datuma setve i žetve, promene setvene strukture, plodoreda, trajanja poljoprivredne sezone.

- NASA nam je svima poznata po spejs-šatlu i sletanju na Mesec, ali je veliki deo njihovih operacija usmeren ka osmatranju zemlje. Zajedno sa američkim kolegama ćemo analizirati satelitske slike Vojvodine i pokušati da damo odgovor na pitanje kako će klimatske promene uticati na domaću poljoprivredu i životnu sredinu i šta konkretno možemo da uradimo da bismo povećali efikasnost proizvodnje i zadržali biodiverzitet - izjavio je Oskar Marko, pomoćnik direktora za inovacije i saradnju sa privredom.

Zajednički projekat "Biosensa" i američkih naučnih institucija trajaće do 2024. godine.

Satelitski snimak useva, Foto "Biosens"

DIGITALIZACIJA

DIREKTOR Instituta "Biosens" Vladimir Crnojević smatra da je ova saradnja još jedan važan korak u procesu digitalizacije naše poljoprivrede, čija je lokomotiva upravo "Biosens".

- Proizvod Instituta "Biosens" je znanje. Trenutno najvažnija polazna tačka za razvoj poljoprivrede su podaci. Deljenjem podataka i znanja kroz saradnju sa vrhunskim naučnim institucijama i ulaganjem u istraživanja, umnožava se intelektualni kapital, nastaju nove ideje i rešenja koja će poljoprivredu učiniti efikasnijom - istakao je Crnojević.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
TA KUĆA JE STVARNO UKLETA Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku

"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku

PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.

07. 12. 2025. u 13:36

Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.

07. 12. 2025. u 11:41

Komentari (0)

DR NOVOSTI: Zašto je transplantacija obrva toliko popularna među ženskom populacijom?