KO JE BARBARA PRAVI: Francuska predstavnica na Evroviziji koja je pesmu posvetila dedi Srbinu

Goran Čvorović dopisnik iz Pariza

23. 05. 2021. u 07:20

ZOVU je novom Edit Pjaf. Ona sama za sebe kaže da u sebi, duboko, pored slavne šansonjerke s Monmartra, integriše i sva ona druga velika imena koja je privlače iz francuske šansone, poput, recimo, Žaka Brela, Žorža Brasansa ili njene imenjakinje Barbare.

КО ЈЕ БАРБАРА ПРАВИ: Француска представница на Евровизији која је песму посветила деди Србину

Foto EPA

Barbara Pravi, francuska predstavnica na "Evrosongu", svojom pesmom Voila, nikoga od samog početka nije ostavila ravnodušnim. Bila je pravo osveženje.

Ona je Francuskinja, ali je i srpske gore list, treće generacije. Pravo prezime ove 28-godišnjakinje iz Pariza je Pjević. Promenila ga je na umetničkoj sceni, da bi ga Francuzi lakše izgovarali, ali i da bi na ovaj način odala poštovanje svom dedi Petru, poreklom Beograđaninu, odavno Parižaninu, koga smatra - pravim i autentičnim.

Barbaru smo juče pronašli kada se, već oko podneva, sa svojim timom uputila ka hali "Ahoj" u Roterdamu, gde je sinoć održano veliko finale 65. "Evrosonga".

- Čudno je reći da se sve završava, posle toliko zajedničkog druženja. Atmosfera je odlična, sve se sjajno odvija, srećni smo, sve je zabavno - poručila je Barbara, za "Novosti", odlazeći na nastup.

Pozdravila je, ovom prilikom, ljubitelje njene pesme u Srbiji i ujedno sa zadovoljstvom najavila veliki intervju za naš list koji će uskoro biti objavljen, o njoj i njenoj karijeri, poreklu, dedi...

Deda Petar ju je, pre desetak dana, i ispratio na put u Holandiju. Došao je, ponosan, ispred zgrade Radio Francuske, na čijim zidovima se vijorio ogromni poster njegove unuke, da je isprati i poželi joj sreću. Posle dugog zagrljaja i suza radosnica, Barbara je sa ekipom ušla u autobus i krenula pravo na "Evrosong".

Svom dedi Petru napisala je i jednu pesmu, koja nosi naslov - a kako bi drugačije - "Deda", baš tako, na srpskom, kako se i provlači kroz ovu dirljivu numeru, iako su sve ostale reči na francuskom. Pesma "Deda" je bila popularna u Francuskoj pre Voila. Našla je centralno mesto na njenom prvom albumu objavljenom pre tri i po godine.

Interpretatorka je, ali i autorka muzike i stihova, ne samo za sebe, već i za mnoge druge poznate francuske umetnike, za koje je radila tekstove i aranžmane proteklih godina. Sada je odlučila da se okuša sama. I, upala je pravo na veliku scenu. Pesma Voila je lična, govori o njoj i o tome kakva je, o devojci crnih očiju i njenom ludom snu, istovremeno okruženoj bukom i tišinom, direktnoj, ali i stidljivoj.

Barbara, srpsko-iranskog porekla, u Francuskoj je u poslednje vreme prava zvezda. Gostovala je u mnogobrojnim TV emisijama, snimaju se o njoj reportaže, na radiju se njena pesma neprestano vrti.

Možda je, zbog karakterističnog glasa, ali i figure, najviše porede upravo sa legendom francuske šansone Edit Pjaf. Krhka izgledom, u sebi sadrži vulkan energije. A veliki deo njenog karaktera dolazi i s naših prostora.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
STEPA KOD JEDRENA OSVETIO UGLJEŠU I VUKAŠINA: Pre 85 godina u Čačku preminuo vojvoda Stepa Stepanović, veliki srpski vojskovođa

STEPA KOD JEDRENA OSVETIO UGLjEŠU I VUKAŠINA: Pre 85 godina u Čačku preminuo vojvoda Stepa Stepanović, veliki srpski vojskovođa

BRIŽLjIVO upakovane dve nagorele voštanice i jedna raskošna osmanska sablja pronađene u skromnoj sobi Stepe Stepanovića posle njegove smrti 27. aprila 1929. otkrile su da veliki vojskovođa nije smatrao pobede na Ceru i Solunskom frontu najvažnijim bitkama koje je vodio, već osveta srednjovekovnih srpskih vitezova izginulih u Maričkoj bici.

28. 04. 2024. u 06:30

REZOLUCIJOM O SREBRENICI PRIKRIVAJU SVOJE ZLOČINE: Nemačka istorijski falsifikat potura na godišnjicu oslobođenja Dahaua, fabrike smrti

REZOLUCIJOM O SREBRENICI PRIKRIVAJU SVOJE ZLOČINE: Nemačka istorijski falsifikat potura na godišnjicu oslobođenja Dahaua, fabrike smrti

NEMAČKA koja je glavni sponzor sarajevske „Rezolucije o Srebrenici“ pokušava da progura taj cinični istorijski falsifikat kroz Generalnu skupštinu UN u vreme jedne tragične godišnjice, oslobođenja koncentracionog logora Dahau, nespornog svedočanstva o najvećem genocidnom programu u istoriji čovečanstva čiji je autor – Nemačka.

28. 04. 2024. u 07:00

Komentari (0)

AKO NEKOM POZAJMITE OVU KNJIGU, NE OČEKUJTE DA VAM JE VRATI!