165 GODINA GIMNAZIJE U KIKINDI: U klupama joj bili Ranko Žeravica, Vesna Čipčić, Jovan Ćirilov, Milivoj Jugin, Sanja Kekić...

Рада Шегрт
Rada Šegrt

07. 04. 2023. u 16:18

DA bi pozorište iz Kikinde 1971. godine moglo da gostuje u Valjevu i Novom Sadu, tadašnji direktor Milorad Nikolin morao je da piše molbu Gimnaziji "Dušan Vasiljev" da učenicu trećeg razreda, Vesnu Čipčić, oslobodi nastave dva dana. Ona je bila neophodna pozorištu jer je igrala u predstavi "Baš su ti muški prave lole".

165 ГОДИНА ГИМНАЗИЈЕ У КИКИНДИ:  У клупама јој били Ранко Жеравица, Весна Чипчић, Јован Ћирилов, Миливој Југин, Сања Кекић...

Gimnazija "Dušan vasiljev"

Ta molba iz pozorišta samo je jedan od dokumenata prikazanih na izloži koja je u Kikindi priređena povodom 165 godina kontinuiranog rada Gimnazije. O decenijama rada ove škole svedoče i dnevnici, retke knjige na nemačkom jeziku, fotografije, maturski panoi, stara nastavna učila beskorisna sadašnjim generacijama.

- Izložene su Šekspirove knjige i Geteova sabrana dela, u nekoj vrsti džepnog formata, na nemačkom jeziku. Knjige su starije od škole, potiču iz 1855. godine. Autor izložbe je istoričar Marko Milošev. Ovaj kratak istorijat na mnogobrojne načine prikazuje da je ova Gimnazija oduvek bila elitna škola i stub obrazovanja u Kikindi - kaže Marko Markovljev, bivši đak kikindske gimnazije, a sada v. d. direktora Kulturnog centra gde je izložba postavljena.

Osim Vesne Čipčić, velike srpske glumice, znanje u ovoj ustanovi sticali su i mnogi drugi uspešni ljudi, priznati u svom poslu, kao što su čuveni vazduhoplovni inženjer i stručnjak za aeronautiku Milivoj Jugin, teatrolog i pozorišni reditelj Jovan Ćirilov, akademski slikar Zdravko Mandić, pesnik i bivši diplomata Đoko Stojčić, košarkaška legenda Ranko Žeravica, multiinstrumentalista Milan Vašalić, mnogi poznati novinari, profesori univerziteta...

Iako nije često dolazio u Kikindu, Jovan Ćirilov se rado odazivao svakom pozivu Gimnazije. Tako se jednom prilikom prisetio i svog školovanja.

- Moja svestranost potiče od svestranog interesovanja koje sam stekao od izvanrednih profesora Gimnazije u Kikindi. Želeo sam čak i da pevam u školskom horu, ali su me profesori zamolili da odustanem, jer nemam sluha - otkrio je jednom Ćirilov.

Sedamdesetih godina prošlog veka, pamte to mnogi, bile su zlatno doba i za Kikindu i za školu, koja je, kako kažu, negovala tri kulta: znanje, drugarstvo i, posebno, umetnost i sport. Uz biblioteku i pozorište, Gimnazija u Kikindi bila je treći stub kulturnog života grada.

Na listi uspešnih bivših gimnazijalaca su i kompozitor, kantautor i profesor Kalifornijskog instituta umetnosti Jasna Gara, ekspert u oblasti sajber sigurnosti čije je ime na listi 50 najuticajnijih žena u Evropi Sanja Kekić, profesor Medicinskog fakulteta i direktor Klinike za kožne bolesti u Novom Sadu Zoran Golušin, književnica Milana Grbić, glumac Miljan Davidović, fudbalski golman Aleksandar Žilić i mnogi drugi.

ČEKA REKONSTRUKCIJU

POVODOM jubileja gimnazije održana je i svečana akademija, kojoj je prisustvovao i ministar prosvete Branko Ružić. On je najavio temeljnu rekonstrukciju zgrade. To uređenje je neophodno jer je objekat izgrađen 1900. godine, a dele ga Gimnazija i Ekonomsko-trgovinska škola. Zgrada je u centru Kikinde, deo je ambijentalne celine gradskog trga i pod zaštitom je države. 

Gimnazija se ponosi i sadašnjim učenicima, a među najuspešnijima je matematičar Andrej Popović, kojeg je nagradila čak i Srpska akademija nauka i umetnosti (SANU).

Izložbu povodom 165 godina otvorili su Mirjana Dražić, direktorka škole, Marko Markovljev, v. d. direktora Kulturnog centra i Srđan Sivčev, v. d. direktora Istorijskog arhiva. Svi su nekada bili gimnazijalci.

Kikindska gimnazija je osnovana 1858. godine, kao realna škola na nemačkom jeziku. Status gimnazije stekla je 19 godina kasnije. Nastava na srpskom jeziku izvodi se od 1. marta 1919, a ime pesnika i revolucionara Dušana Vasiljeva, koji je rođen u Kikindi, nosi od 1959. godine. Bista pesnika nalazi se ispred glavnog ulaza u zgradu.

- Trenutno imamo 336 učenika, raspoređenih u 16 odeljenja, na dva smera, prirodno-matematičkom i društveno-jezičkom. Predaju im 42 profesora - navodi direktorka Dražić.

Od 2003. godine škola je postala deo mreže Unesko škola, u koju je uključeno više od sedam hiljada takvih ustanova. Dobitnik je priznanja "Đorđe Natošević".  

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)