"ONA IMA SVOJU PLATU, SVOJA PRAVA, SVOJ ŽIVOT": Srpski gastarbajter objasnio kako Norvežani biraju supružnike i koga "žene" (VIDEO)

Ђорђе Грмуша
Đorđe Grmuša

18. 04. 2024. u 07:28

MEĐU starijim generacijama, starijim ljudima, mnogo je brakova između žitelja skandinavskih zemalja kao i unutar same Norveške, ali dolaskom stranaca poslednjih 25-30 godina vrlo je logično da dođe do mešanja ljudi i mešovitih brakova i u ovoj zemlji, kaže naš čovek, srpski gastarbajter koji dugo živi i radi u Norveškoj a koji često pravi snimke o životu, običajima i navikama u toj nama donekle dalekoj, hladnoj i nepoznatoj destinaciji na severu Evrope.

ОНА ИМА СВОЈУ ПЛАТУ, СВОЈА ПРАВА, СВОЈ ЖИВОТ: Српски гастарбајтер објаснио како Норвежани бирају супружнике и кога жене (ВИДЕО)

Foto: Jutjub printskrin

- Norvežanke retko kad, što ja mogu da vidim a i pričam s ljudima odavde, biraju mlađe muškarce i strance koji fizički vrlo dobro izgledaju.. Ne udaju se tek tako i da lako ljubav traže među strancima samo radi ljubavi.. Barijera postoji od starta, različite navike i različite kulture a samim tim logično dolazi i do nerazumevanja.. Ali i pored toga do takvih brakova dolazi.. - kaže Dragan koji je često pred kamerom pričao o svakodnevnom životu u Norveškoj.

- Znate kako, žene u Norveškoj hoće da žive na način kao muškarci... A žena kao žena, postoji to vekovima, jeste ta koja po logici stvari drži kuću, da opere, da opegla, ali sve je manje tih koje hoće da vode računa o kući u ovoj zemlji, opisuje gastarbajter našu i njihovu logiku stvari.

- Šta se onda dešava... Ona ima svoju platu, svoja prava, svoj život a taj neki korektan i realan život sve je manje interesuje.. To je razlog zbog čega se žene u Norveškoj sve manje udaju u 20 i nekoj, to su sad uglavnom poznije godine, udaju se i u tridesetima ali mahom se udaju i malo starije jer kažu proživeću.. - objašnjava on stanje stvari na severu Evrope.

- Ovde se i te kako gubi taj osećaj kod žena da majka treba da bude stub porodice u smislu nekadašnjih navika.. To je nešto što ženama ovde odgovara ali muškarcima ne... Dokaz toga su i sami Norvežani koji pričaju na tu temu a postoji i dokaz koga oni žene, odnosno kime se žene.. Sve više su to Filipinke i Tajlađanke - kaže Dragan koji opisuje i situacije koje je viđao - izuzetno visoke Norvežane sa devojkama i ženama upola manje visine i neretko isto tolikom razlikom u godinama.

- Oni traže spas u tim ženama... Ja sam pitao ovde jednog komšiju: Kako si došao na ideju da oženiš Tajlanđanku s obzirom da si Norvežanin jer u mom kraju momci se žene uglavnom devojkama iz okruženja.. Zbog čega svi žene Filipinke i Tajlađanke.. - priča on ali i dodaje šta mu je norveški komšija odgovorio:

- One su se pokazale kao vernije, ostanu sa tobom i budu žene... Da spremi nešto, da posredi nešto po kući, da ima obzira prema svome mužu... Neke druge pak iskoriste te tri godine i posle odu... Poštene su, poštuju tog čoveka s kim su, svog muža.. - veli on.

(Kurir)

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
TA KUĆA JE STVARNO UKLETA Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku

"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku

PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.

07. 12. 2025. u 13:36

Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.

07. 12. 2025. u 11:41

Komentari (0)

Nova oprema za školu, bolji uslovi za talente: Fondacija Mozzart verna podrška obrazovanju