SVETSKI DAN NAUKE ZA MIR I RAZVOJ: Prilika da se podigne svest o izazovima sa kojima se suočavamo u savremenom svetu
SVETSKI dan nauke za mir i razvoj je međunarodni događaj koji se obeležava svake godine 10. novembra, pod pokroviteljstvom UNESKO. Cilj ovog dana je da se istakne značaj nauke za društveni i ekonomski razvoj, kao i za očuvanje mira i bezbednosti u svetu.
Od svog proglašenja od strane UNESCO-a 2001. godine, Svetski dan nauke za mir i razvoj stvorio je mnoge konkretne projekte, programe i finansiranje nauke širom sveta.
Tema ovogodišnjeg Svetskog dana nauke za mir i razvoj je „Izgradnja poverenja u nauku“
Poverenje u nauku je ono što podstiče razvoj i primenu rešenja zasnovanih na dokazima za višestruke izazove našeg sveta. To je složeno pitanje koje utiče na način na koji naučnici rade i na način na koji društvo percipira nauku.
Nauka je neophodna za ostvarivanje ciljeva održivog razvoja, koji su usvojeni od strane Ujedinjenih nacija 2015. godine.
Neophodno je da se:
1. Jača javna svest o ulozi nauke za društva koja žive održivo i u miru
2. Promoviše nacionalna i međunarodna posvećenost korišćenju nauke za dobrobit društava;
3.Skrene pažnja na izazove sa kojima se suočavaju naučni radnici da bi došli do podrške za naučne poduhvate.
Svetski dan nauke za mir i razvoj je takođe prilika da se podigne svest o izazovima sa kojima se nauka suočava u savremenom svetu. Neki od ovih izazova su: nedostatak finansiranja i infrastrukture, nedovoljna zastupljenost žena i mladih u nauci, nedostatak poverenja i razumevanja između nauke i društva, zloupotreba i manipulacija naučnim podacima i informacijama, etičke i moralne dileme u vezi sa novim tehnologijama i otkrićima.
U Srbiji se Svetski dan nauke za mir i razvoj obeležava od 2011. godine na inicijativu Centra za promociju nauke
U današnjem društvu znanja, nauka je ključna za razvoj društva i rešavanje globalnih problema. Stoga je podrška nauci ključna kako za lokalni, tako i globalni napredak.
Na primer, jubilarni 15. konkurs svog najznačajnijeg društveno odgovornog programa „Zajednici zajedno“ kompanija NIS je posvetila obrazovanju i nauci, u želji da motiviše mlade da stiču nova znanja i bave se naukom. Na Konkursu je za podršku izabrano čak 54 projekta osnovnih i srednjih škola u domenu osavremenjivanja nastavnog procesa i infrastrukture objekata, kao i naučno-istraživačkih organizacija i naučno-tehnoloških parkova, čiji projekti za cilj imaju unapređenje infrastrukturnih i inovacionih kapaciteta naučnih ustanova.
U godini jubileja, u projekte koji će biti realizovani u 13 partnerskih gradova i opština, kompanija NIS ulaže rekordnih 144,5 miliona dinara u želji da sa jedne strane pruži doprinos unapređenju uslova za obrazovanje mladih u skladu sa savremenim modelima učenja, i ujedno, sa druge strane doprinese unapređenju uslova za rad naučnih ustanova, kako bi naučnici i naučnice razvijali svoje naučne potencijale.
Takođe, kompanija sa naučnim ustanovama ostvaruje saradnju i putem programa „Energija znanja“. Tako je NIS uspostavio saradnju sa 11 univerziteta i više od 30 fakulteta u Srbiji i Ruskoj Federaciji, kao i sa četiri stručna naučna društva. Što je još važnije, putem ovog programa kompanija NIS je stipendirala više od 130 naših studenata na domaćim i inostranim fakultetima.
Na kraju, treba istaći da je Svetski dan nauke za mir i razvoj takođe, prilika da se oda počast svim naučnicima koji su svojim radom i životom doprineli napretku čovečanstva i dobrobiti planete. Nauka je univerzalni jezik koji prevazilazi granice i razlike, i koji spaja ljude u zajedničkom traganju za istinom i znanjem. Nauka je takođe izvor inspiracije i kreativnosti, koji obogaćuje našu kulturu i umetnost. Nauka je, na kraju, naš najbolji saveznik u izgradnji boljeg i mirnijeg sveta za sve.
ŠTA JE RUSKI PLAN “N”: Ukrajina bi mogla da ostane bez nekoliko važnih oblasti ukoliko Moskva uspe (VIDEO)
NjIHOV primarni cilj je zaštita ruskih pograničnih regiona, kao što je Belgorod, ali sekundarni ciljevi su zauzimanje Harkova, Sumija i Dnjepropetrovska.
26. 04. 2024. u 20:00 >> 07:55
OVO JE ČOVEK KOJI JE U NIŠU NEUTRALISAO TONU TEŠKU AVIO-BOMBU SA 430 KG EKSPLOZIVA: To isto je radio 2011. u Kragujevcu i 2013. na Dorćolu
AKO igde postoji "vaga" za merenje snage ljudskog duha, koliko li bi na njenoj skali težila ona koju ima deminer Mihailo Marinković (48), iz Pančeva, pripadnik Sektora za vanredne situacije MUP Srbije? Koliko bi na njen tas stalo njegove odvažnosti, staloženosti, potpune koncentracije..., u trenutku dok je, minule nedelje u Nišu, sam prilazio neeksplodiranoj avio-bombi teškoj 1.000 kilograma koja nosi 430 kilograma eksploziva, zaostaloj iz NATO agresije?
27. 04. 2024. u 07:00
LjUDI SE ČUDE: Žika prima OGROMNU penziju - "službenik tri puta proveravao, nije mogao da veruje"
"TAJNA je u tome što je mene pokojni Aleksandar Tijanić naučio da to tako radim..."
26. 04. 2024. u 22:32
Komentari (0)