SVETSKI DAN DIVLJIH VRSTA: Očuvanje bioraznolikosti za budućnost
SVETSKI dan divljih vrsta je međunarodni dan koji se obeležava 3. marta svake godine sa ciljem da se podigne svest o vrednosti i značaju divljih vrsta za životnu sredinu i čovečanstvo.
Ovaj dan su uspostavile Ujedinjene nacije 2013. godine, kao datum kada je potpisana Konvencija o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divlje faune i flore (CITES) 1973. godine.
Divlje vrste su neophodne za održavanje ravnoteže i zdravlja ekosistema.
Ljudi se svuda oslanjaju na divlje životinje i resurse zasnovane na biodiverzitetu da bi zadovoljili svoje potrebe - od hrane, do ogreva, lekova, stanovanja i odeće. Da bismo uživali u blagodetima i lepoti koju priroda donosi nama i našoj planeti, ljudi moraju da rade udruženo kako bi osigurali da ekosistemi mogu da napreduju i da biljne i životinjske vrste mogu da postoje za buduće generacije.
Međutim, ljudske aktivnosti poput krčenja šuma, urbanizacije, zagađenja, prekomernog lova i ribolova, kao i klimatske promene, ozbiljno ugrožavaju mnoge divlje vrste i njihova staništa.
Prema Crvenoj listi Međunarodne unije za zaštitu prirode (IUCN), oko 37.400 vrsta je trenutno ugroženo od izumiranja, što je oko 28% procenjenih vrsta na Zemlji
- 50.000 divljih vrsta zadovoljava potrebe milijardi širom sveta.
- 1 od 5 ljudi širom sveta oslanja se na divlje vrste za prihod i hranu.
- Možda je iznenađenje, ali kaktusi, morske alge, žirafe, papagaji i hrastovi su grupe ugroženih vrsta.
Svetski dan divljih vrsta je prilika da se podstakne globalna akcija za zaštitu i očuvanje divljih vrsta i njihovih staništa, kao i da se pokaže solidarnost i saradnja među različitim akterima, kao što su vlade, organizacije, zajednice, naučnici, mediji i pojedinci.
Naš region je dom vuka, medveda i risa
Budući da se oni nalaze na vrhu lanaca ishrane, njihova uloga je da održavaju ravnotežu, kao i da šumu i ostale vrste u šumi održavaju zdravim.
Dodatno, imaju ulogu „čistača” mrtvih životinja, čime sprečavaju širenje raznih bolesti koje mogu da budu opasne i za ljude.
Bez velikih zveri, šume ne bi bile ovakve kakvim ih poznajemo. Međutim, velike zveri su pod konstantnom pretnjom da njihova staništa nestanu i budu fragmentisana zbog izgradnje autoputeva i druge infrastrukture kao i zbog ekstenzivne poljoprivrede.
Jedan od ključnih koraka u očuvanju divljih vrsta je uspostavljanje i efikasno sprovođenje zaštićenih područja, kao i usvajanje održivih praksi u eksploataciji prirodnih resursa.
Edukacija i podizanje svesti o važnosti očuvanja divljih vrsta igraju ključnu ulogu u ostvarivanju dugoročnih ciljeva zaštite biodiverziteta.
Programi obrazovanja o prirodi trebalo bi da budu integrisani u školske i vanškolske aktivnosti kako bi se mladima prenela važnost očuvanja prirode i divljih vrsta.
Takođe, važno je podsticati građane da preduzimaju individualne korake za smanjenje svog ekološkog otiska, poput recikliranja, podrške lokalnim inicijativama za očuvanje prirode, i promocije održivih životnih stilova.
Svetski dan divljih životinja 2024. (#WWD2024) fokusira se na digitalne inovacije i naglašava kako tehnologije i usluge digitalne zaštite mogu da podstaknu očuvanje divljih životinja, održivu i legalnu trgovinu divljim životinjama i koegzistenciju između ljudi i divljih životinja. Tema iz 2024. godine, „Povezivanje ljudi i planete: Istraživanje digitalnih inovacija u očuvanju divljih životinja“, prepoznaje uticaj digitalnih alata na ekosisteme i zajednice i i njihovu sve veću povezanost.
ŠTA JE RUSKI PLAN “N”: Ukrajina bi mogla da ostane bez nekoliko važnih oblasti ukoliko Moskva uspe (VIDEO)
NjIHOV primarni cilj je zaštita ruskih pograničnih regiona, kao što je Belgorod, ali sekundarni ciljevi su zauzimanje Harkova, Sumija i Dnjepropetrovska.
26. 04. 2024. u 20:00 >> 07:55
OVO JE ČOVEK KOJI JE U NIŠU NEUTRALISAO TONU TEŠKU AVIO-BOMBU SA 430 KG EKSPLOZIVA: To isto je radio 2011. u Kragujevcu i 2013. na Dorćolu
AKO igde postoji "vaga" za merenje snage ljudskog duha, koliko li bi na njenoj skali težila ona koju ima deminer Mihailo Marinković (48), iz Pančeva, pripadnik Sektora za vanredne situacije MUP Srbije? Koliko bi na njen tas stalo njegove odvažnosti, staloženosti, potpune koncentracije..., u trenutku dok je, minule nedelje u Nišu, sam prilazio neeksplodiranoj avio-bombi teškoj 1.000 kilograma koja nosi 430 kilograma eksploziva, zaostaloj iz NATO agresije?
27. 04. 2024. u 07:00
LjUDI SE ČUDE: Žika prima OGROMNU penziju - "službenik tri puta proveravao, nije mogao da veruje"
"TAJNA je u tome što je mene pokojni Aleksandar Tijanić naučio da to tako radim..."
26. 04. 2024. u 22:32
Komentari (0)