Kad general - vojni ekspert, piše krimi roman: Slabosti su svima iste
NE događa se tako često da vojni eksperti i generali pišu krimiće, i to vrlo uspešne. Takva sudbina zadesila je Mladena Vurunu (1963) kome je nedavno izašao drugi krimi-roman "Otrov, banka i treće pismo", u izdanju "Arhipelaga". Ovaj veoma daroviti pisac, inače, doktorirao je na Vojnoj akademiji, autor je više stručnih i naučnih radova i jednog udžbenika, po činu je general-major, a po profesiji načelnik Uprave za odbrambene tehnologije u Ministarstvu odbrane.
Foto: Novosti arhiva
U "Otrovu..." čitalac prati uzbudljivu priču koja se odigrava šest dana u Beogradu, gde dva glavna junaka, pisac u pokušaju i policijski inspektor Petrov, pokušavaju da reše tajanstveno ubistvo koje je potreslo grad.
- Pažnja čitalaca je važna i tekst koji nije u stanju da tu pažnju zarobi, da čitaoca izvede iz fizičkog sveta i smesti u novu stvarnost, nije uspešan tekst. Bar nije uspešan u čitalačkoj recepciji. Aktuelni događaji u vezi sa pandemijom upozoravaju nas da prebacivanje u veću brzinu življenja u doba globalizma možda i nije bila mudra odluka, ali duh iz boce je oslobođen i to stanje, po svemu sudeći, neće se promeniti. No, i pored svega, brza priča je svojstvena krimi-žanru. Moji su napori stoga usmereni ka pisanju romana koji se mogu pročitati u dahu. Nadam se da tom brzinom neće biti i zaboravljeni - kaže, za "Novosti", Mladen Vuruna.
KULTURE NISU IZOLOVANE
VURUNA je tokom oficirske karijere živeo širom bivše Jugoslavije, što mu je pružilo mogućnost da "upozna kulture koje nisu i ne mogu biti izolovane, a ni same sebi dovoljne". - Čini mi se da zahvaljujući tome lakše pišem romane koji bi trebalo da budu razumljivi i izvan prostora i vremena unutar kojih se odvija radnja. U jednom od njih upotrebio sam nekoliko idioma da bih dočarao raskole i izazove s kraja osamdesetih sa kojima se suočila grupa mladih ljudi. U rukopisu na kojem sada radim poigravam se slovenačkim jezikom.
U pozadini ubistva autor nam nudi sliku stvarnosti, mutnih poslova, korupcije...
- Mutni poslovi nisu svojstveni nekom određenom društvu, vremenu ili prostoru. Oni su svuda i uvek prisutni, sa nama su od osvita civilizacije i verovatno je to razlog zašto je krimi-žanr u književnosti i filmu toliko popularan. U dvadeset prvi vek ušli smo sa iluzijom da je sve moguće i da nam je sve dostupno. Korporativno-finansijski centri moći i elektronski mediji podižu maglu u kojoj smo skoro izgubili sposobnost da prepoznamo laž, pa su i nepočinstva manje vidljiva. Ali su zato vrlo inspirativna za misao i maštu.
Vuruni je "Otrov..." drugi krimić, a na pitanje šta ga privlači tom žanru odgovara - "priča o društvu".
- Krimi-roman ima manje-više tipske likove, skrojene prema obrascu koji ne opterećuje zaplet. Ali, u tom zapletu uvek je glavni lik zajednica u kojoj se dešavaju kriminalne radnje. To su romani koji govore o slabostima ljudskog društva na način koji je zanimljiv široj čitalačkoj publici. A slabosti su nam iste i one su pokazatelj koliko društva liče jedno na drugo. Krimi-žanr je prisutan i kod književnih stvaralaca koji su etablirani kao "ozbiljni" pisci.
Vuruna kaže da su njegova dva životna poziva - vojnički i spisateljski - dobro usklađeni, jer su različiti.
- Danas je profesija pisac takoreći iščezla. Živeti od pisanja jednako je teško kao i naučiti nekoga da stvara književna dela. Ne bih rekao da profesija pisac ne postoji, ali u malim jezicima veoma mali broj ljudi može da plaća račune pišući knjige. Danas imamo ljude koji objavljuju vredne knjige, a rade druge poslove. Možda nije dovoljno često da uniformisana osoba i pisac obitavaju u jednoj ličnosti, ali nije nespojivo i već je viđeno. Istorija srpske književnosti pamti "uniformisane" pisce. Koča Popović je, na primer, jedan od njih.
Breakfast Buffet svakog dana od 10:00 do 12:30
ZAPRATI I REZERVIŠI SVOJE MESTORestoran Miya Galerija
Breakfast Buffet svakog dana od 10:00 do 12:30
ZAPRATI I REZERVIŠI SVOJE MESTOPreporučujemo
Klikni na zvezdicu u gornjem desnom uglu i zaprati Novosti na Google News platformi
SVE KLjUČA OKO FOKLANDSKIH OSTRVA: Argentinski predsednik poslao poruku koja će razbesneti Britance
PREDSEDNIK Argentine Havijer Milej izjavio je da je njegova vlada "svakim danom sve bliže" povratku suvereniteta nad Foklandskim ostrvima, produbljujući diplomatski spor izazvan politički obojenim slavljem reprezentacije Argentine nakon pobede nad Engleskom na Svetskom prvenstvu ranije ove sedmice, piše briselski portal Politiko.
17. 07. 2026. u 14:37
NOVA FAZA SUKOBA NA BLISKOM ISTOKU: Iran prvi put direktno napao ovu zemlju!
IRAN je saopštio da je u petak izveo nove napade na američke objekte na Bliskom istoku, uključujući i prvi direktan napad u Siriji, nakon šeste uzastopne noći američkih udara na iranske vojne objekte.
17. 07. 2026. u 12:51
KATASTROFA Koliko Ukrajina sada ima stanovnika - a koliko ih je bilo pre rata: brojevi zastrašujući, nema ljudi za obnovu zemlje
NA teritoriji pod kontrolom Kijeva ostalo je između 22 i 25 miliona stanovnika, dok ratni gubici, masovno iseljavanje, nizak natalitet i ubrzano starenje stanovništva guraju Ukrajinu ka demografskoj krizi koja bi mogla iz temelja da promeni nacionalnu, ekonomsku i društvenu strukturu zemlje, piše „Azija tajms”.
16. 07. 2026. u 19:23
Komentari (0)