DUBOKI KOREN NAŠE EPIKE: Knjiga "I na nebu i na zemlji" akademika Aleksandra Lome predstavljena u SKZ

V.N.

12. 05. 2023. u 05:00

KNjIGA ogleda o korenima srpske i slovenske usme­ne epike "I na nebu i na zemlji" akademika Aleksandra Lome (1955), klasičnog filologa, is­traživača poetike srp­ske usmene književnosti i istoričara religije predstavljena je juče u SKZ.

ДУБОКИ КОРЕН НАШЕ ЕПИКЕ: Књига И на небу и на земљи академика Александра Ломе представљена у СКЗ

Ljubinko Radenković i Aleksandar Loma, Foto M. Zavišić

Delo koje sadrži 15 studija, napisanih u poslednje dve decenije, izašlo je u znamenitom "plavom kolu".

Uz napomenu da je ovo neka vrsta nastavka i bitne nadgradnje pret­hodne monografije ovog autora, "Prakosovo", dr Ljubinko Radenković je rekao:

- Zajednička nit koja se provlači kroz veći­nu studija, jeste kompa­rativna analiza epskih formula i frazeologije u srpskim epskim pe­smama u odnosu na stare bliskoistočne, grčke i indijske epove. Ona po­lazi od saznanja da posto­ji nepobitno jezičko pra­srodstvo indoevropskih jezika, koje se očituje i u arhaičnim formulama, kako usmene poezije, tako i sakralnih tekstova. Čak da taj poetski sloj čuva veću starinu od obične leksike. To upućuje na zaključak o mogućnosti rekonstrukcije prain­doevropskog pesničkog jezika.

Starina nekih sadržaja u srpskim epskim pesma­ma, ukazao je Radenković, otkriva se tek poređenjem sa odgovarajućim moti­vima u starim epovima. Na primeru Vukove epske pesme "Porča od Avale i Zmaj-Ognjeni Vuk" Loma je pokazao da je ona izgrađe­na po modelu koji se može prepoznati kako u "Ili­jadi" tako i u staroindij­skoj "Ramajani". Za širi krug čitalaca posebno je zanimljiva studija o Du­navu. "Tihi Dunav" pred­stavlja formulu usmenog pesništva i ona se javlja u sve tri grupe sloven­skih jezika, što pokazuje da je reč o praslovenskoj starini. Predstavu o Du­navu Sloveni su stekli još u vremenu kada su tu reku mogli da vide iz daljine, pa je ona za njih imala mitsko značenje - kao granica ovostranog i onostranog sveta.

Akademik Loma je re­kao da su mu još od ma­lih nogu bili omiljeni klasični mitovi i naše narodne pesme:

- U vreme dok sam po­hađao Valjevsku gimna­ziju oduševljavao sam se homerovskim spevovima što me je podstaklo da studiram kla­sičnu filo­logiju. Tokom studija teži­šte moga in­teresovanja polako se premeštalo sa književ­nosti na jezik, ali me je usmena poezi­ja i dalje zaokupljala, pre svega zbog ubeđenja da se u njoj čuvaju drevne mito­loške predstave.

Foto promo

Ljubinko Radenković je zaključio da ova knji­ga predstavlja važan iskorak u tumačenju mi­toloških osnova srpske epike i srpske narodne kulture i dodao:

- Ona je jedinstvena i po tome što je reč o auto­ru koji vlada klasičnim jezicima i naslanja se na najbolje studije iz kom­parativne mitologije i etimologije objavljene na više evrop­s k i h jezika. Po tome je Loma sličan s istoričarom religije i folkloristom Veseli­nom Čajkanovićem. Upra­vo drugi naučni život Čajkanovića otpočeo je u SKZ objavljivanjem zbir­ke studija "Mit i reli­gija u Srba" (1973) koju je priredio njegov učenik Vojislav Đurić. Bilo je potrebno skoro sto godi­na od prvih Čajkanoviće­vih radova o rekonstruk­ciji stare srpske vere, pa da se o tome pojave zapa­ženi radovi profesora Lome.

Aždaha ili gušter

DA bi pojasnio koliko može biti velika razlika između stvarnosti i ma­šte, odnosno realnosti i mita, akademik Loma ispričao je jednu anegdotu:

- Šetali Crnogorac i Lala u jednoj dalekoj stranoj zemlji kraj velike reke kada se iznenada pojavio krokodil. "Ovu aždahu treba odmah sklo­niti od ljudi i ubiti je", rekao je Crnogorac i mašio se za pušku. Na to mu je Lala mirno odgovorio: "Ta mani, zar ne vidiš da je to jedan običan ugojeni gušter!"

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

SRPSKA KOŠARKA TUGUJE: Preminuo jedan od dvojice trenera koji su sve osvojili sa reprezentacijom