Osamdeset leta "Majke Stojanke"
Čuje se neka "uka", "jedna uka velika.../ s daleke strane otkud sunce izlazi", kao odjek koraka silne vojske osvetnika.
Foto Dž. Nesteruk, zahvaljujući ljubaznosti umetnice i galerije "Pejs"
Ta "uka" uči i danas kao što je učala juče, i pre osam desetleća u ušima pesnika Skendera Kulenovića, da bi se jednog avgustovskog dana na kozarskom visu Paležu slila u jauk iz nedara njegove tragične heroine Stojanke majke Knežopoljke. To učanje u grudima, glavama i snovima srditih, namrđenih, mlađanih Stojankinih sinova simboličan je odziv "pramajke" Rusije, koji Srbi vekovima osluškuju. Sinovi "pomajke" Kozare su znali da "moskovski Jerusolem" nije samo mitski istočnik naše vere, nade i snage nego i veliki zaštitnik u najtežim istorijskim iskušenjima. Kad je bilo biti ili ne biti. Kako nekad, tako i danas, u Beogradu i u Prijedoru.
Znao je to i Kulenović kad, "preuzimajući veliku pesničku obavezu i još veću nacionalnu odgovornost" (Raičković), odsjajem sa tog moskovskog ognjišta pokušava da osvetli tamni prizor krajiškog stratišta, da razmakne "rosu očinju" i razmagli vidike stradalnika. Njegova poema, kao neka vrsta "primenjene" pesme, prilagođena je zahtevima jednog društveno-istorijskog trenutka i jedne ideološke doktrine, ali to prilagođavanje ne zastire duboka lična i kolektivna osećanja izražena lirskim perom i visoko stilizovanim pesničkim jezikom. Ne znam nijednu srodnu patriotsku pesmu u kojoj je uspešnije sljubljena poruka i estetika. Stvarnost i njena umetnička slika.
Vešto preplitanje epskog i lirskog kazivanja, napose u ratnim pesmama, omogućilo je pesniku da se nasloni na našu usmenu književnu baštinu, na mitsko i folklorno nasleđe, na krajiški etos, što je podosta doprinelo da njegovi stihovi neposrednije i dublje dodirnu dušu srpskog naroda u ratnom vrtlogu. U sudbinskom prepoznavanju pesme i njenih primalaca, književnih junaka i stvarnih protagonista velike istorijske drame, zatajena je i čar "Stojanke majke Knežopoljke".
Njena kompozicija, kao što je već primećeno, nalikuje simfoniji u kojoj se slivaju i prelivaju zvučni talasi, od tmurnog i tromog zvuka tužbalice, preko himničkih eksklamicija, do ponornog krika kletve koja traži osvetu. Stihovi, strofe, rime, refreni, oslobođeni su uobičajenih formalnih stega i utegnuti u poseban poetski i ritmički sklad usklađen sa osećanjima i "pulsom" naroda.
U ovom prigodnom zapisu osvrnuo sam se uglavnom na "Stojanku majku Knežopoljku", prevashodno zato što je ona, na neki način, mimo bilo kakve kritičke procene, osenčila celo Kulenovićenovo delo. I u mojoj glavi se njeno ime nastanilo pre imena pesnikova.
Naš je dug da pamtimo ove epske junake i njihove istorijske imenjake i prototipove, kao i one, neosvećene a svete, mučenike umorene u logorima i jamama, na strelištima i stratištima, o kojima svedoči naša povest i poezija. I da molimo Gospoda da pesnici, naši i tuđi, ovakve pesme više ne pevaju.
(Beseda prilikom uručenja nagrade "Skender Kulenović", u Prijedoru 17. 9. 2022)
Preporučujemo
DžEJN OSTIN KAO „VELIKA SESTRA” MIR-JAM: Kako je jedna Engleskinja osvojila srpska srca
19. 02. 2026. u 16:49
KATASTROFA U VAŠINGTONU: Tramp odobrio vanredno stanje
AMERIČKI predsednik Donald Tramp odobrio je deklaraciju vanrednog stanja za Vašington kako bi savezne vlasti pomogle pri sanaciji kanalizacione katastrofe koja je počela prošlog meseca.
22. 02. 2026. u 13:41
VAŠINGTONU STIGLO UPOZORENjE: Ne pokušavajte da narušite naše odnose sa Moskvom
BELORUSKI predsednik Aleksandar Lukašenko izjavio je danas da je na početku pregovora između Belorusije i SAD upozorio Vašington da ne pokušava da naruši odnose između Minska i Moskve.
16. 02. 2026. u 15:09
POTPUNO GOLA: Objavljene nage fotke žene našeg slavnog folkera (FOTO)
ANA Jovanović, supruga popularnog pevača Peđe Jovanovića, ponovo je uspela da usija društvene mrežama provokativnim izdanjem sa egzotične destinacije.
21. 02. 2026. u 20:31
Komentari (0)