POGLED ISKOSA - ĆELIĆEV JUBILEJ
Stojan Ćelić (Bosanski Novi, 1925 - Beograd, 1992) bio je i ostao proslavljeni srpski slikar, profesor, akademik i pisac o umetnosti.
Stojan Ćelić, Mediteran, Galerija SANU
Ovim tekstom obeležavamo 100 godina od njegovog rođenja. U vreme kada su mnogi opusi obezvređeni i autori pali u zaborav, njegova likovna dela i reč čvrsto stoje. Ne treba, međutim, imati iluziju da Ćelića nisu osporavali. Za njega se govorilo da je šef bosanskog lobija na beogradskoj Likovnoj akademiji (uz Radenka Miševića, Emira Dragulja i druge). Dragoš Kalajić (a on je bio veoma moćan) smatrao je Ćelićevo slikarstvo "apstraktnim kičem" ali i modernizmu toliko naklonjeni slikar Radovan Hiršl otišavši da živi u Cirih primetio je "da su muzeji puni Ćelića", u smislu da ima mnogo slika sličnih njegovim. Pisac ovog teksta je uočio da neke slike slavnog akademika dosta liče na pojedine Anri Matisa, o čemu je našao potvrdu kasnije i u glavnom tekstu Stanislava Staže Živkovića u katalogu najveće Ćelićeve retrospektivne izložbe u Galeriji SANU 1990. godine.
S druge strane, tom vidu stvaralaštva krajnje nenaklonjeni čuvar Medialine harizme Mihajlo Đoković Tikalo izuzetno ceni tekstove Stojana Ćelića, a oni se ne mogu sasvim odvojiti od njegove umetnosti. Slikari često nisu pouzdani procenitelji vrednosti dela drugih stvaralaca, u komisijama i žirijima su neuporedivo objektivniji i neutralniji istoričari umetnosti i likovni kritičari.
Ćelićev opus je samosvojan i pored svih referenci na druge moderniste, poznato je da slika nastaje iz slike a tekst iz teksta, nema devičanske, čiste umetnosti ili, kako slikar Milun Mitrović kaže: "U umetnosti nema nevinih". Johan Volfgang fon Gete je rekao da kada bi od njegovog dela oduzeli sve ono što duguje prethodnicima, ništa ne bi ostalo.
Stojan Ćelić se kao pisac o likovnoj umetnosti, kao besednik u intervjuima i kao intelektualac vinuo do takvih visina da i studije o njegovom slikarstvu naših najboljih starijih istoričara moderne umetnosti kakav je Stanislav Staša Živković deluju pomalo naivno, a sličnog uzleta je i njegovo slikarstvo. Umeo je da bude i sjajan pedagog. Kao slikaru i kritičaru bili su mu krajnje strani svi vidovi realizma, metafizike ili fanastike, međutim, upravo je on kao profesor prepoznao takvu slikarsku zvezdu u usponu, kakav je bio Milan Miletić. Usmerio ga je savetima, likovnim primerima i otvoreno podržao, kada su mnogi slikari te vrste bili već na početku onemogućeni. Ćelić se bavio grafikom, crtežom, pastelom, akvarelom, tapiserijom, mozaikom, scenografijom i ilustracijom knjiga.
Likovna kultura u Srbiji nema svog Kandinskog, Klea, Mondrijana, Rotka i Gorkog ali ima Ćelića, Vozarevića, Tomaševića, nadasve Tabakovića i druge likovno ne manje vredne moderne majstore kakav je Iljovski. Zbog svojih unutrašnjih, čisto likovnih kvaliteta, delo Stojana Ćelića je toliko bilo cenjeno u svom vremenu i biće isto tako i u budućem.
VELIKO UPOZORENjE VUČIĆA: Za godinu i po dana suočićemo se sa velikim ratom, niko više ne želi da sluša drugu stranu
PREDSEDNIK Srbije Aleksandar Vučić rekao je danas, na forumu "GLOBSEC BELTALKS: Beogradski ekonomski razgovori", da više nema racionalnosti u međunarodnoj politici i da se uskoro sprema veliki sukob.
09. 12. 2025. u 20:57
NOVO REŠENjE ZA UKRAJINU: Evropa pravi plan u slučaju da se SAD povuku iz konflikta
EVROPSKE diplomate pripremaju scenario podrške Ukrajini u slučaju povlačenja SAD iz konflikta, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore.
07. 12. 2025. u 13:19
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
Komentari (0)