INTERVJU NENAD VUKOVIĆ: Iza svake nove fabrike stoji lobiranje - Najjači lobiji su u farmaciji, energetici, putarstvu, naoružanju...

Bojana Caranović

21. 06. 2021. u 11:00

IZA svakog dolaska velike kompanije na naše tržište, bez dileme stoji lobiranje. Baš kao i iza infrastrukturnih projekata, otvaranja gradilišta, saobraćajnica.

ИНТЕРВЈУ НЕНАД ВУКОВИЋ: Иза сваке нове фабрике стоји лобирање - Најјачи лобији су у фармацији, енергетици, путарству, наоружању...

Foto Z. Jovanović

Najjači lobiji prisutni su tamo gde su najveći interesi i najveći novac - poput farmaceutske, energetske, putarske, duvanske, industrije oružja... I to što je Srbija uspela da dobije vakcine sva četiri proizvođača, pre i više od drugih, proizvod je upravo uspešnog lobiranja.

Ovako u razgovoru o ovom kontroverznom i nesvakidašnjem zanatu, za "Novosti" govori prvi srpski lobista Nenad Vuković, ujedno i predsednik Društva lobista. Kako kaže, konačno se i u Srbiji lobira otvoreno, javno, a sve više se shvata važnost registrovanog lobiranja kao organizovanog, transparentnog uticaja na donosioce odluka.

* Od kada je lobiranje u Srbiji zvaničan zakoniti posao?

- Zakon je, posle decenije mog lobiranja, donet pre dve godine, a primenjuje se od prošle. Da bi neko radio kao lobista u Srbiji, mora da se registruje, da završi dvodnevni kurs u Agenciji protiv korupcije i upiše se na njihov spisak. Mora da ima visoko obrazovanje i da nije osuđivan. Ipak, ovaj posao se uči čitav život. Predviđeno je krivično delo trgovine uticajem i sankcija za lobiste koji urade nešto nemoralno, nađu se u sukobu interesa ili korupciji. U Srbiji imamo 30 registrovanih lobista, dok ih je u Americi, recimo, desetine hiljada i lobiranje vredi milijarde dolara.

Foto Z. Jovanović

* Ovo zanimanje kod nas i dalje ima negativan prizvuk, tumači se kao nečasno?

- Decenijama je odnos prema lobiranju bio negativan, jer je u takozvanom zapadnom duhu, a protivan našem mentalitetu i slovenskoj duši. Uvek mi je to smetalo i što nismo dovoljno dobro shvatili značaj lobiranja i što ga nismo u prošlosti dovoljno primenjivali u spoljnoj politici. Smeta mi kada lobiranje tumače nekakvim etno-psihološkim karakteristikama, po kojima, navodno mi nismo predodređeni za to. U razvijenom svetu lobiranje se smatra kiseonikom demokratije.

* Da li smo zbog takvog prkosnog stava neke prilike izgubili?

- Sigurno da smo mnoge utakmice propustili. U prošlosti smo mnogo propatili, tokom raspada Jugoslavije naročito, jer nismo prepoznali da je lobiranje važno, ali se mnogo popravljamo. Dačićeva kampanja "otpriznavanja" Kosova vratila je pitanje Kosova za pregovarački sto i promovisala lobiranje. To je bila izvanredna strategija. Pre svega iz patriotskih razloga sam se i sam odlučio da postanem lobista i borim za interese svoje zemlje.

* Tokom prethodnih sukoba, raspada Jugoslavije, kosovskog problema pokazalo se da Albanci imaju jak lobi?

- Najstarija albanska lobistička organizacija "Vatra" u Americi otvoreno se bori za albanske interese duže od veka. Primeri primene taktika zapadnih savetnika mogu da se prepoznaju kod kosovskih Albanaca u briselskim pregovorima. U kojima oni lobiraju, prikriveno, ispod radara. Osim toga, interese kosovskih Albanaca treba čitati kao američke. Svi koji su pomagali ranije Albance - Madlen Olbrajt, Vesli Klark, Vilijem Voker, završili su punih džepova i kao akcionari kosovske privrede.

* Koji su primeri lobiranja u Srbiji u ovom momentu?

- Tokom kovida bilo je lobiranja farmaceutskih kuća oko promovisanja vakcina, a posle i ko će do njih prvi da dođe. Trenutno je upadljiv primer energetske industrije i pokušaja "Rio Tinta" da uđe na tržište. Osim tog lobiranja, deluju i suprotstavljene grupe. Jedno su ekološke, a drugo verovatno kineska industrija koja lobira preko organizacija za zaštitu životne sredine. Ponekad nije važno nešto uraditi, već da konkurencija nešto ne uradi ili da bude usporena.

* Da li lobisti rade samo kada je u igri veliki kapital ili lobiranja ima i gde su socijalne teme?

Foto Z. Jovanović

Tekst potpisa

- Često radimo pro bono za razne ciljeve marginalnih grupa, dece u domovima, trudnica, ekološke, manjinske, LGBT grupe, jer to donosi veliki prestiž. Zakonodavci u zemljama sa demokratskom praksom zaziru od donošenja odluka koje ne podržavaju ove grupe. Neregistrovano lobiranje par ekselans je rad nevladinih organizacija, sindikata, raznih udruženja...

* Kakvi su lobisti u svetu i okruženju?

- Dva najveća svetska lobistička centra su Vašington i Brisel. U našem okruženju najjači privredni lobi imaju Hrvati, a Republika Srpska je u prvih deset na FARA listi - država po izdvojenim sumama za američke lobiste. Srbija se probudila i sve više se koristi lobiranje kako za spoljnopolitičke ciljeve, tako i za donošenje, promenu ili ukidanje zakona u zemlji. Shvatili smo da dok komuniciramo za zapadnim svetom, treba da govorimo jezikom koji oni razumeju.

* Koje su veštine potrebne da bi se bavilo vašim poslom?

- Ne mora čovek da bude ekspert za oblast, ali da je informisan i da ubedi donosioca odluke. Potrebna su znanja iz ekonomije, psihologije, iz odnosa sa javnošću i marketinga. Lobista uvek mora da ima plan B. To je strategija da ste spremni da vam maksimalni zahtevi neće proći, da se traži previše, da bi se od nekih odustalo.

MILIJARDE

* KOJI su upečatljivi primeri delovanja lobiranja?

- Da neka nova vrsta elektronskih cigareta dobije drugačiji tretman od običnog duvana i da može da se koristi u zatvorenim prostorijama je lobiranje od ko zna koliko milijardi.

HOTEL "VILARD"

* KADA je počelo lobiranje u svetu?

- Počeci se vezuju za Ameriku i datiraju još iz 19. veka i priče o hotelu "Vilard", uz Belu kuću, gde je predsednik Julisiz Grant pio viski, pa su ga u ovom ugostiteljskom objektu saletali trgovci i svi koji su imali interesovanje da poguraju neki svoj proizvod.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
OVO JE ČOVEK KOJI JE U NIŠU NEUTRALISAO TONU TEŠKU AVIO-BOMBU SA 430 KG EKSPLOZIVA: To isto je radio 2011. u Kragujevcu i 2013. na Dorćolu

OVO JE ČOVEK KOJI JE U NIŠU NEUTRALISAO TONU TEŠKU AVIO-BOMBU SA 430 KG EKSPLOZIVA: To isto je radio 2011. u Kragujevcu i 2013. na Dorćolu

AKO igde postoji "vaga" za merenje snage ljudskog duha, koliko li bi na njenoj skali težila ona koju ima deminer Mihailo Marinković (48), iz Pančeva, pripadnik Sektora za vanredne situacije MUP Srbije? Koliko bi na njen tas stalo njegove odvažnosti, staloženosti, potpune koncentracije..., u trenutku dok je, minule nedelje u Nišu, sam prilazio neeksplodiranoj avio-bombi teškoj 1.000 kilograma koja nosi 430 kilograma eksploziva, zaostaloj iz NATO agresije?

27. 04. 2024. u 07:00

Komentari (0)

NOVAK ĐOKOVIĆ GLEDA I NE VERUJE! Evo šta je Rafael Nadal upravo rekao o Noletu u Madridu