SRPSKI NAUČNICI AMERIKU UČE O POŽARIMA U KALIFORNIJI: Čuveni univerziteti i mediji objavili studiju profesora

Branka Borisavljević

07. 03. 2021. u 11:20

REZULTATE njihovog istraživanja objavilo je više od 30 svetskih medijskih kuća, među njima i Rojters, "Vašington post", "Los Anđeles tajms", "Sajans dejli"...

СРПСКИ НАУЧНИЦИ АМЕРИКУ УЧЕ О ПОЖАРИМА У КАЛИФОРНИЈИ: Чувени универзитети и медији објавили студију професора

Foto AP

Ime Univerziteta u Beogradu, prof. dr Jelene Luković, sa Geografskog fakulteta, koja se bavi proučavanjem klimatskih promena, kao i njenih kolega prof. dr Dragan Blagojevića i mr Aleksandra Sekulića, sa Katedre za geodeziju i geoinformatiku Građevinskog fakulteta, osvanula su na stranicama Ujedinjenih nacija, Jejla, Harvarda, Američke geofizičke unije.

Ceo svet čuo je za naše naučnike, posle nedavnog objavljivanja njihovog istraživanja u prestižnom časopisu Geophysical research letters, u kojem su se bavili temom nastanka požara u Kaliforniji. Osim kvantifikacije kašnjenja početka kišne sezone od 27 dana, najvažniji rezultat istraživanja je otkriće uzroka toga.

STRUKA Prof. dr Jelena Luković, prof. dr Dragan Blagojević i mr Aleksandar Sekulić, Foto Privatna arhiva

- Početak kišne sezone u Kaliforniji, označen je progresijom aleutskog polja niskog vazdušnog pritiska prema jugu i povlačenjem polja visokog vazdušnog pritiska u centralnom i istočnom Pacifiku - objašnjava profesorka Luković.

- Međutim, u poslednjih nekoliko dekada uočili smo kašnjenje kretanja aleutske depresije prema jugu, što usmerava olujne trake preme državama Oregonu i Vašingtonu, ostavljajući Kaliforniju bez padavina gotovo čitav mesec. To kašnjenje direktno povećava dužinu trajanja sušne sezone koja je obično od aprila do oktobra, u uslovima mediteranske klime, koja karakteriše i Kaliforniju, a samim tim i sezone požara.

PRIZNANjE I ZA DRŽAVU

- NAŠA najveća radost je što smo uspeli da odgovorimo na jedno od istraživačkih pitanja kojem smo posvetili pet godina - ističe profesorka Luković.

- Promocaji rezultata došla je kao vid nagrade za trud koji smo uložili i lep je osećaj.

Njene kolege Blagojević i Sekulić kažu da pažnja medija i naučnih krugova prija u svakom smislu.

- Mnogo znači kada neko prepoznaje vrednost vašeg rada - navode naši naučnici.

- To je istovremeno i priznanje našoj zemlji, Univerzitetu u Beogradu i Građevinskom fakultetu. Sasvim dovoljno za još veću motivaciju da nastavimo.

Ona ističe da su rezultati istraživanja u skladu sa projekcijama klimatskih modela, koji pokazuju kraće trajanje kišne sezone u Kaliforniji do kraja ovog veka. Prof. Luković dodaje da se na osnovu toga može zaključiti da je reč i o ljudskom faktoru.

Foto AP

Prema rečima profesora Sekulića, pošto geografija pripada porodici geodisciplina, prirodna je bila saradnja dveju visokoškolskih ustanova. On navodi da su u ovom istraživanju povezane obrada i analiza prostornih podataka u vidu klimatskih podataka, odnosno karata i proučavanje promena na osnovu njih.

- Naš deo posla bila je primena matematičko-statističkih metoda u obradi i analizi vremenskih serija dnevnih i mesečnih klimatskih karata, sa ciljem da se kvantifikuju klimatske promene, odnosno kašnjenje početka kišne sezone u Kaliforniji - kaže profesor dr Blagojević.

- Inicijalno smo se bavili promenama u kišnoj sezoni. Došli smo do zaključka da kišna sezona kasni jedan mesec u proteklih 60 godina, pa počinje krajem novembra, a ne u oktobru. S obzirom na to da je novembar karakterističan po vetru koji duva sa mora na kopno, shvatili smo da je to ključni razlog nastanka sve češćih i dužih požara u Kaliforniji, sa ogromnim posledicama po stanovništvo i ekonomiju.

Tako da je ovo bio dodatni naučni doprinos na već pomenuto kašnjenje kišne sezone.

Profesor Sekulić otkriva da, posle Kalifornije, zajedno sa kolegom Blagojevićem, prikuplja podatke i radi preliminarne analize za celu Zapadnu obalu SAD, uključujući i države Oregon i Vašington, u želji da omoguće dublji uvid u mehanizme klimatskih promena. Uskoro će publikovati prvi set karata visoke rezolucije klimatskih elemenata za područje Srbije za poslednjih 20 godina, koji će biti besplatan i dostupan svima.

Tokom rada na studiji, koji je trajao pet godina, prof. Luković je u više navrata boravila na Univerzitetu Berkli, kod profesora Džona Čenga, kao gostujući istraživač i Fulbrajtov stipendista. Ona nastavlja saradnju sa poznatim američkim univerzitetom i trenutno radi istraživanje o uticaju klimatskih promena na aerodromsku infrastrukturu.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
OVO JE ČOVEK KOJI JE U NIŠU NEUTRALISAO TONU TEŠKU AVIO-BOMBU SA 430 KG EKSPLOZIVA: To isto je radio 2011. u Kragujevcu i 2013. na Dorćolu

OVO JE ČOVEK KOJI JE U NIŠU NEUTRALISAO TONU TEŠKU AVIO-BOMBU SA 430 KG EKSPLOZIVA: To isto je radio 2011. u Kragujevcu i 2013. na Dorćolu

AKO igde postoji "vaga" za merenje snage ljudskog duha, koliko li bi na njenoj skali težila ona koju ima deminer Mihailo Marinković (48), iz Pančeva, pripadnik Sektora za vanredne situacije MUP Srbije? Koliko bi na njen tas stalo njegove odvažnosti, staloženosti, potpune koncentracije..., u trenutku dok je, minule nedelje u Nišu, sam prilazio neeksplodiranoj avio-bombi teškoj 1.000 kilograma koja nosi 430 kilograma eksploziva, zaostaloj iz NATO agresije?

27. 04. 2024. u 07:00

Komentari (0)

AKO NEKOM POZAJMITE OVU KNJIGU, NE OČEKUJTE DA VAM JE VRATI!