RAĐANJE STUDENTSKOG BUNTA: Protesti i štrajkovi na beogradskom univerzitetu
BEOGRADSKI univerzitet je od svog osnivanja imao izrazito slobodarsku tradiciju.
Svoja nezadovoljstva opštim stanjem u društvu izražavali su štrajkovima i demonstarcijama. Sudeći po hroničarima iz devetnaestog veka prva „obustavu rada“ na Visokoj školi zabeležena je još 1871. godine. Studenti su bojkotovali nastavu jer su ondašnje vlasti dale otkaz Aćimu Ćumiću, profesoru krivičnog prava.
Podsetimo da je u međuratnom periodu, na Beogradskom univerzitetu organizovano 88 demonstracija sa preko 40.000 učesnika, 22 štrajka. Rad beogradskih fakulteta prekidan je 13 puta u trajanju od 93 dana. U obračunima sa policijom uhapšeno je oko 2.600 studenata, ranjeno oko 200, ubijeno 4, dvoje je umrlo od posledica ranjavanja, a 6 studenata je nestalo.
I poratnom periodu, kada vlast preuzima Komunistička partija, među beogradskim studentima građanske orijentacije dolazi do antirežimskih istupanja, kritikuje se politički i društveno-ekonomski sistem vladajuće partije. Njima će se ubrzo, posle raskida na relaciji Moskva - Beograd, priključiti kolege koji su bili prosovjetske orijentacije.
Sredinom pedesetih godina prošlog veka , kada je Zapad počeo da širi ruke prema Jugoslaviji, a nesporazumi sa prvom zemljom socijalizma delimično izglađeni, na Univerzitet pristiže generacija akademskih građana koja je vaspitana u novonastalim društvenim okolnostima. Iako opredeljeni za socijalizam, kod njih se budi kritički duh .
Studenti očekuju da narodna vlast ispuni obećanja o boljem i slobodnijem životu. Svoja nezadovoljstva, naravno, iskazivali su u prvim demonstracijama i štrajkovima. Njihovi zahtevi za većom slobodom nisu podrazumevali zapadni model višepartijske demokratije i kretali su se u okviru komunističkog i socijalističkog pogleda na svet i afirmaciju ideje samoupravnog socijalizma i socijalne pravde.
STEPA KOD JEDRENA OSVETIO UGLjEŠU I VUKAŠINA: Pre 85 godina u Čačku preminuo vojvoda Stepa Stepanović, veliki srpski vojskovođa
BRIŽLjIVO upakovane dve nagorele voštanice i jedna raskošna osmanska sablja pronađene u skromnoj sobi Stepe Stepanovića posle njegove smrti 27. aprila 1929. otkrile su da veliki vojskovođa nije smatrao pobede na Ceru i Solunskom frontu najvažnijim bitkama koje je vodio, već osveta srednjovekovnih srpskih vitezova izginulih u Maričkoj bici.
28. 04. 2024. u 06:30
REZOLUCIJOM O SREBRENICI PRIKRIVAJU SVOJE ZLOČINE: Nemačka istorijski falsifikat potura na godišnjicu oslobođenja Dahaua, fabrike smrti
NEMAČKA koja je glavni sponzor sarajevske „Rezolucije o Srebrenici“ pokušava da progura taj cinični istorijski falsifikat kroz Generalnu skupštinu UN u vreme jedne tragične godišnjice, oslobođenja koncentracionog logora Dahau, nespornog svedočanstva o najvećem genocidnom programu u istoriji čovečanstva čiji je autor – Nemačka.
28. 04. 2024. u 07:00
IZBACIO JE IZ STANA ZBOG DRUGE: Kako je pukla veza Katarine Radivojević i Olivera Mandića
NjIHOVA desetogodišnja veza se rasula u paramparčad kad se u životu Olivera Mandića pojavila 22 godine mlađa dama.
28. 04. 2024. u 12:13
Komentari (0)