RAZBIJAMO MITOVE O PESTICIDIMA: Primenu sredstava za zaštitu bilja u poljoprivredi prati niz predrasuda

Novosti onlajn

16. 03. 2023. u 10:00

PRIMENU sredstava za zaštitu bilja u poljoprivredi prati niz predrasuda koje se često čuju u javnosti, među njima i ona da su sitne, kvrgave i flekave jabuke sa pijace „sigurno dobre, jer se vidi da su neprskane“.

РАЗБИЈАМО МИТОВЕ О ПЕСТИЦИДИМА: Примену средстава за заштиту биља у пољопривреди прати низ предрасуда

Foto D. Dozet

Pesticidi u proizvodnji hrane su dobar sluga, ali znaju da budu i zao gospodar. Ipak, naučna praksa pokazuje da pravi uzrok u štetnosti zaštitnih sredstava ne leži u njima samima, već u ljudima kojih ih primenjuju. Zbog puste želje za profitom, nemara ili neznanja „hemikalijama“ se često rukuje olako, što dovodi do stvaranja nezdravog voća i povrća i opasnosti po zdravlje konzumenta i životnu sredinu. Hrana dobijena primenom pravih i ispravnih pesticida, uz poštovanje propisanih „doza“ i karence, nije i ne sme da bude opasna po zdravlje čoveka.

Primenu sredstava za zaštitu bilja u poljoprivredi prati niz predrasuda koje se često čuju u javnosti. Dobro poznata je „istina“ da su sitne, kvrgave i flekave jabuke sa pijace „sigurno dobre, jer se vidi da su neprskane“, a mitova nije lišena ni organska proizvodnja hrane, koja uživa reputaciju da je lišena svega opasnog i nezdravog.

Stručnjaci su jasni – opasnost od pesticida po život i zdravlje čoveka je minimalna, ukoliko se koriste striktno prema uputstvu.

- Ključni faktor je karenca – vreme od tretiranja biljke sintetičkim sredstvom do trenutka kada se plod uzima bezbednim za ljudsku upotrebu. To je zapravo vreme razgradnje pesticida, posle čega nivo ovih materija ide na minimum rizika ili ispod njega. Problem sa karencom je što je ona propisana samo za propisanu količinu i konkretno sredstvo, koje mora biti apsolutno odgovarajuće predviđenim svojstvima. Ukoliko se bilo koji od ovih faktora poremeti, tretirano voće ili povrće ne može se smatrati apsolutno sigurnim – objašnjava inženjer poljoprivrede i voćar iz Mionice Dragan Pavlović.

Pravo pitanje za potrošača nije da li je proizvod koji žele da kupe tretiran pesticidima, već koliko je tragova ovih hemijskih materija na samom plodu, jer to zapravo određuje njegov kvalitet u ishrani.

Foto: Printskrin Youtube

Ovim pitanjima, kao i bezbednosti hrane uopšte, poslednjih godina velika pažnja se poklanja i na Poljoprivrednom fakultetu, zahvaljujući kojem je Univerzitet u Beogradu već šestu godinu zaredom među prvih 100 univerziteta u svetu u oblasti prehrambene tehnologije i nauke o hrani. Fakultet ima i određenu obavezu da svoja naučna saznanja, podeli sa svim učesnicima u lancu hrane. To se ostvaruje kroz međunarodne i domaće naučne projekte, ali i kroz saradnju sa različitim privrednim subjektima koji posluju u industriji hrane. U ovoj sinergiji se došlo do žiga „Bez ostataka pesticida“, koji od prošle godine nosi voće i povrće pojedinih proizvođača. Ovi proizvodi već se nalaze u prodaji u Maxi supermarketima, i drugim radnjama trgovinskog lanca „Delez“, koji je aktivno učestvovao u ovom projektu.

- Kada je reč o bezbednosti hrane, posebno kada je u pitanju primena i praćenje količine pesticida na proizvodima, to podrazumeva aktivnu saradnju svih učesnika u lancu, od proizvođača, preko prerađivača, prodajnih lanaca do samih potrošača i njihovog informisanja o različitim dimenzijama bezbednosti hrane. Ova saradnja morala bi da bude još intenzivnija, ali to podrazumeva prilagođavanje proizvođača i nas kao naučne ustanove – objašnjavaju na Poljoprivrednom fakultetu.

Ni plavi kamen nije bezopasan

ORGANSKA proizvodnja isključuje promenu sintetičkih pesticida, odomaćenih u konvencionalnoj poljoprivredi, ali se time ne isključuju i rizici. Proizvođači ovog tipa tretiraju svoje biljke zaštitnim sredstvima, ali organskog porekla. Primer za to je poznata „bordovska čorba“ - mešavina plavog kamena i kreča - koja je kao fungicid i bakterocid u širokoj primeni u vinogradarstvu i povrtarstvu, čije je korišćenje dozvoljeno i u „organik“ proizvodnji. Istraživanja koja se sprovode poslednjih godina ukazuju da i organski dobijena sredstva za zaštitu biljaka nose svoje opasnosti i da bi i za njih trebalo da važe norme koje se tiču uzorkovanja i praćenja, posebno kada je u pitanju karenca.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (6)

Nova dimenzija života u delu Beograda koji se budi iz sna