ČAK I DETE OD 15 GODINA MOŽE DA OPERIŠE GRUDI - "Novosti" istražuju: U kojoj meri tinejdžeri samostalno odlučuju o svom zdravlju

Ivana Kovačić

12. 02. 2023. u 19:30

PREMA važećem zakonu, svaki tinejdžer sa navršenih 15 godina, ako je sposoban za rasuđivanje, može u Srbiji potpuno samostalno da donese bilo koju odluku koja se tiče njegovog zdravlja.

ЧАК И ДЕТЕ ОД 15  ГОДИНА МОЖЕ ДА ОПЕРИШЕ ГРУДИ - Новости истражују: У којој мери тинејџери самостално одлучују о свом здрављу

Foto AP

Praktično, osim što može samovoljno da odluči kako će da leči prehladu, da li će da nosi naočare ili ne, može i da se podvrgne uvećanju grudi, penisa, korekciji nosa, ušiju...  Roditelji se sa razlogom pribojavaju ovog prava svoga deteta, a veliki teret je i na lekarima, jer je zakon njih stavio u poziciju da prosuđuju da li dete može samo da proceni koji je najbolji interes za njegovo zdravlje.

- Dete sa navršenih 15 godina, sposobno za rasuđivanje, može samostalno da odluči o estetskoj operaciji, kao i o bilo kojoj drugoj hirurškoj intervenciji koju lekar predloži - kaže za "Novosti" dr Ivana Rodić, specijalista medicinskog prava, načelnik Odeljenja zdravstvene inspekcije Ministarstva zdravlja i član radne grupe za izradu zakona o pravima pacijenata.

- Pritom treba imati na umu, da bi bio pravno valjan, pristanak mora da bude slobodan, dat bez ikakve prisile, pritisaka, ucene, nagovaranja, obmane ili prevare.

Da bi pristanak deteta bio "čist" pred slovom zakona, najveći teret pada na lekara, jer zakon se oslanja na njihov moral, dobru volju, a potom i stručnost.

- Zakonom o zdravstvenoj zaštiti je propisano da su zdravstveni radnici dužni da u svim aktivnostima u zdravstvenoj zaštiti koje se tiču deteta, na prvom mestu imaju detetov najbolji interes - kaže dr Rodić.

- To uključuje i bilo koje intervencije iz oblasti estetske hirurgije. Dakle, lekar ne sme da predloži niti da sprovede bilo koju intervenciju koja nije u najboljem interesu deteta.

Pravo da samostalno odlučuju o svom zdravlju petnaestogodišnjaci u Srbiji dobili su Zakonom o zdravstvenoj zaštiti pre više od 10 godina. Zakon je donet zbog usklađivanja sa Evropskom poveljom o pravima pacijenata, kao i principima o pravima pacijenata Svetske zdravstvene organizacije. Na ovaj način, prihvaćeni su i predlozi koji su definisani u

Opštim komentarima Komiteta za prava deteta Ujedinjenih nacija, u vezi sa privatnošću i poverljivošću deteta u sistemu zdravstvene zaštite.

Ipak, bez obzira što je ovim pravnim aktom "uhvaćen" korak sa zapadnim svetom, činjenica je da je pravo na privatnost i poverljivost teško breme za mladu osobu.

- Estetske korekcije se u praksi retko kada rade pre punoletstva - kaže prof. dr Nenad Stepić, predsednik Udruženja za plastičnu, rekonstruktivnu i estetsku hirurgiju.

- Samo u izuzetnim slučajevima, kada dete zbog nekog estetskog nedostatka pati i to se odražava na njegov socijalni život, mogu da se preduzmu određene intervencije.

Dečja prava, Ilustracija Tošo Borković

Pravo na samostalnost tinejdžeri imaju i kada je o abortusu reč. Naime, prema važećem zakonu, devojka sa punih 16 godina može samostalno da zatraži abortus.

- U kliničkoj praksi najveći broj trudnih devojčica dolazi u pratnji odrasle osobe - kaže dr Katarina Sedlecki, specijalista dečje i adolescentne ginekologije.

- Za prekid trudnoće devojčice mlađe od 16 godina neophodan je pismeni pristanak i roditelja i same devojčice.

Teret dobre procene, osim plastičnih hirurga i ginekologa, pritiska i specijaliste pedijatrije.

- Smatram da bi granica ipak trebalo da bude vraćena na 18 godina, jer uvid u sopstveno zdravstveno stanje i odluke o lečenju mislim da su preveliki teret za dete od 15 godina - kaže dr Jelena Mitrović, načelnica pedijatrije Doma zdravlja Čukarica u Beogradu.

Zbog postojanja ovog prava deteta roditelji su najviše zabrinuti da im dete nema neku polnu bolest pa neće da kaže, ili je probalo neki narkotik pa bi to da sakrije. Ipak, praksa pokazuje da to nisu najčešći razlozi zbog kojih prosečan tinejdžer samostalno odlazi lekaru.

- Često je reč o najbanalnijem problemu, a to su pravdanje izostanaka iz škole - kaže dr Mitrović. - Ipak, kada dete mnogo odsustvuje, mi insistiramo na prisustvu roditelja. Jer, naše iskustvo govori da nisu sva deca sa 15 godina dovoljno zrela da razumeju, a kamoli odlučuju o načinu svog lečenja. Prosečan tinejdžer ni svoje tegobe ne ume adekvatno da predstavi, pa se često dešava da roditelj dođe naredni put i kaže nam da nam dete nije sve reklo. Takođe, za različite bolesti je potrebna dalja dijagnostika, za koju dete i logistički ima problem da razume kako šta dalje raditi.

Doktorka Mitrović naglašava da je jedina dobra stvar ovog zakona što predviđa da, ukoliko dete protivno svom dobru odbija neku medicinsku intervenciju koja mu je neophodna, lekar je dužan da pozove roditelja ili staratelja.

- Nema pravila koja deca dolaze bez roditelja, dakle nisu to samo ona iz problematičnih porodica - kaže dr Mitrović.

- Dešava se nekada da su to potpuno zrela deca koja dolaze i zbog ozbiljnijih zdravstvenih problema, ali su takve posete ubedljivo najčešće zbog respiratornih infekcija.

Foto N. Živanović

ODLUKA O VAKCINACIJI

DEČACI i devojčice koji su napunili 15 godina mogu sami da odluče i da li žele ili ne da prime preporučenu vakcinu protiv HPV. Ovo cepivo dostupno je svoj deci uzrasta od devet do 19 godina o trošku zdravstvenog osiguranja.

- Mi pedijatri više volimo da odluka o vakcinaciji bude porodična - kaže dr Mitrović. -

Ipak, prednost ove samostalnosti je u tome što dete može samo da dođe kod lekara u slučaju da je komplikovano da se roditelji organizuju da dođu sa njim. Osim toga, činjenica je da je ovo dobro rešenje i za one mlade kojima je neprijatno da sa roditeljima podele svoje seksualno iskustvo, prilikom kojeg su izloženi infekciji humanim papiloma virusima (HPV).

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (4)

GRMLJAVINSKI PLJUSKOVI, GRAD I OLUJNI VETAR: Od nedelje kreće haos, neće se zaustaviti do ovog datuma