KOD LEKARA SE MORA I NA PLUS 40 STEPENI: Koje bolesti muče populaciju stariju od 65

V. CRNjANSKI SPASOJEVIĆ

29. 07. 2022. u 06:30

LETNjE žege pojedine, posebno starije građane, "zatvorile su" u kuću, dok su druge oterale iz grada na more, planine ili u selo. Poznato je da su na visoku spoljnu temperatutu najosetljivija deca, jer u mlađem uzrastu još nemaju potpuno razvijen centar za termoregulaciju u mozgu. Pored njih, na vrućine i smanjenje imuniteta koje one izazivaju, naročito reaguju hronični bolesnici (astma, dijabetes), stariji od 65 godina i oboleli od malignih bolesti.

КОД ЛЕКАРА СЕ МОРА И НА ПЛУС 40 СТЕПЕНИ: Које болести муче популацију старију од 65

D.N.

Smanjenje funkcija imunosistema povećava podložnost infekcijama i nastanku bolesti, a kao posledica vrućina, kažu lekari, dolazi i do pada broja eritrocita i nivoa hemoglobina, što opet može dovesti do razvoja anemije.

Zato se preporučuje starijima od 65 da izbegavaju izlazak na ulicu, pa čak, ako nije neophodno, i do doma zdravlja. Pojedinci su, ipak, toliko uplašeni za svoje stanje da, uprkos vrelih 40 stepeni, hrle ka bolničkim šalterima.

- Najčešće nam se javljaju hronični pacijenti u trećem dobu, koji imaju redovnu terapiju, jer kod mnogih ona zbog vrućine mora da se menja, a dolaze i oni koji imaju zakazane kontrole - kaže dr Aleksandar Stojanović iz beogradskog Doma zdravlja Palilula. - Međutim, veliki broj starijih pacijenata dolazi iako ne bi morao, već bi mogli recepte da naruče telefonom. Dobro je što redovno uzimaju lekove i što ništa ne koriste na svoju ruku, bez konsultacija sa lekarima, ali nije dobro što ne slušaju apele da ne izlaze po vrućini.

Najčešći "letnji pacijenti" među populacijom 65 plus su hipertoničari i dijabetičari, kao i oni koji su nedavno operisani, pa dolaze na kontrolu ili fizikalnu terapiju. Ima i obolelih od kovida, ali i onih koji se uplaše kada im pozli zbog nedovoljnog unosa tečnosti ili zbog konzumiranja jake hrane. Takve ne može da umiri telefonski savet lekara, već imaju potrebu da ga vide uživo.

U Sopotu je situacija ipak bolja nego na Paliluli, bar sudeći po rečima dr Bogdana Koromana iz tamošnjeg doma zdravlja. Kako kaže, gužve su se smanjile i među starijim pacijentima od uvođenja elektronskog recepta i elektronskog kartona.

- Ne samo da mogu telefonom da naruče terapiju, već i da dobiju savet od izabranog lekara - kaže Koroman. - Broj dolazaka nije se promenio ni tokom letnjih meseci, osim što se povećava broj kovid pacijenata. Oni koji dolaze u naš dom zdravlja mahom se žale na tegobe zbog visokog pritiska, srčanih smetnji i šećerne bolesti.

Statistika pokazuje da šest od 10 osoba starijih od 65 godina pati od neke bolesti tokom života, među kojima su bubrežna insuficijencija, hronični bronhitis, bronhijalna astma, moždani udar, dijabetes, infarkt miokarda, srčana ishemija ili bolest koronarnih arterija. Takođe, mnogi posle 65. godine istovremeno imaju više dijagnoza, na primer imaju hronične respiratorne i bolesti srca. Takođe, sa godinama progresivno slabe sluh i vid, mogu da se jave katarakta ili glaukom. Oko pet odsto svih bolesnika, naročito starijih od 65, ima dijagnostikovanu srčanu slabost, a demencija muči takođe pet odsto starije populacije.

Prema poslednjim dostupnim podacima Instituta za javno zdravlje "Dr Milan Jovanović Batut", među starijim stanovništvom Srbije najčešće hronično oboljenje je povišen krvni pritisak, od koga boluje više od 63 odsto seniora. Slede bolni poremećaj u donjem delu leđa (32,2 odsto), koronarna bolest (24,7 odsto), bolni poremećaj u vratnom delu kičme (23,3 odsto), povišene masnoće (21 odsto), šećerna bolest (18,6 odsto), artroza (18 odsto) i urinarna inkontinencija (10,4 odsto).

Zanimljivo je da povišenog krvnog pritiska značajno više ima kod stanovnika Južne i Istočne Srbije (69,5 odsto), žena (67,3), stanovnika sa nižim obrazovanjem (66,7) i starosti 75 i više godina (66,4). I bolni poremećaji u donjem delu leđa značajno su češći kod žena, najsiromašnijih i starijih od 75 godina. Koronarne bolesti su karakterističnije za stariju i populaciju nižeg obrazovanja, dok povišene masnoće u krvi znatno više imaju žene, kao i žitelji Vojvodine i Beograda, i stanovništvo starosti od 65 do 74 godine.

Povišen krvni pritisak je, inače, najučestalije oboljenje i u drugim evropskim zemljama među stanovništvom od 65 i više godina. Od njega su u Evropi najmanje oboleli stariji Norvežani, dok je izrazito velik broj obolelih kod starijih Mađara i Bugara.

MNOGI IMAJU TEŠKOĆE SA HODOM

SVAKI četvrti stariji stanovnik izjavio je, u istraživanju "Batuta", da je u 2019. godini imao velike teškoće sa hodom. Njih 8,7 odsto imalo je problem sa vidom, a 13,9 procenata sa sluhom. Ove muke češće su mučile žene, stanovnike vangradskih naselja, najnižeg obrazovanja i siromašnije, kao i starije od 75.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

I MI KREĆEMO PUT GRČKE Prvo oglašavanje Nikoline žene: Deca znaju sve, moramo biti hrabri