ĆUPRIJU PORUŠILI DA NE UĐU NEMCI: Četvrti most u Novom Sadu biće na stubovima starog

Zdravko Grumić

28. 02. 2022. u 11:00

KROZ istoriju čovek mostove gradi i ruši, pa ih onda obnavlja ili iznova pravi, potvrđujući stalno onu nezaboravnu misao pisca Ive Andrića o najvrednijim ljudskim građevinama koje su, da parafraziramo našeg nobelovca, "važnije od kuća, svetije od hramova", uvek podignute smisleno da služe svima a "ne služe ničem što je tajno i zlo".

ЋУПРИЈУ ПОРУШИЛИ ДА НЕ УЂУ НЕМЦИ: Четврти мост у Новом Саду биће на стубовима старог

Sve što je ostalo od nekadašnjeg mosta, Foto N. Karlić

Tako su i novosadski mostovi preko Dunava postali važan deo bogate povesti, ne samo graditeljstva na ovim prostorima nego i burnih istorijskih događaja obeleženih ratnim stradanjima, ali i mirnodopskim ljudskim pregnućima u životu i razvoju grada.

Jedan od njih bio je železnički most izgrađen na trasi Budimpešta-Zemun 1883. godine a porušen u Drugom svetskom ratu, od kojeg su ostali samo stubovi koji već punih osam decenija vire iz velike reke, strpljivo čekajući neku novu konstrukciju. Na tim stubovima biće uskoro izgrađen pešačko- biciklistički most, novo obeležje Novog Sada, aktuelne Evropske prestonice kulture 2022. godine.

Most cara Franje Josifa, Foto iz publikacije "Mostovi Novog Sada"

Železnički most između Novog Sada i Petrovaradina, kao i tunel u produžetku ispod Tvrđave, projektovao je čuveni arhitekta Karl Bauman. Most dug 432 metra izgradila je jedna francuska firma, a koštao je u ono vreme ogromnih 1,4 miliona forinti. Bio je nazvan po austrijskom caru Franji Josifu a od 1929. godine nosio je ime princa Andreja Karađorđevića, trećeg sina kralja Aleksandra.

Taj čelični kolos porušen je prilikom masovnog povlačenja jugoslovenske vojske ka Beogradu i Savi, 11. aprila 1941. godine, pred samu ponoć, praktično u istom trenutku kada je aktiviranjem postavljenih mina uništen i Most kraljevića Tomislava, nešto malo nizvodnije. Istoričari su zabeležili da je znak za aktiviranje eksploziva dao kapetan Svetozar Popov kada su se kod Petrovaradinske tvrđave pojavili delovi jedne motorizovane nemačke jedinice.

- Već 9. i 10. aprila znao sam šta da učinim. Svi oficiri su podržali moju odluku, da miniramo mostove i tako sprečimo upad Nemaca u Novi Sad - ispričao je kapetan Popov novosadskom novinaru Ljubomiru Vukmanoviću, 25 godina kasnije.

Foto iz publikacije "Mostovi Novog Sada"

Strahovite detonacije probudile su Novosađane a Petrovaradin je ostao bez električne energije. Nemci su ubrzo obnovili železnički most, koji je korišćen uglavnom za potrebe okupacione vojske, a kad su se pred oslobodiocima povlačili iz grada, srušili su tu građevinu miniranjem, 22. oktobra 1944. godine.

Posle rata nije obnovljen, a sve do danas njegovi stubovi ostali su goli a železnički saobraćaj premešten je prvo na novoizgrađeni Most maršala Tita a kasnije na Žeželjev most.

ZAJEDNO GRAD I POKRAJINA

IZGRADNjU pešačko-biciklističkog mosta preko Dunava na postojećim stubovima, zajednički će finansirati Grad Novi Sad i AP Vojvodina, po principu "pola-pola", navedeno je u sporazumu koji su krajem prošle godine potpisali gradonačelnik Miloš Vučević i predsednik Pokrajinske vlade Igor Mirović. Gradonačelnik je ranije naveo da će ukupna vrednost projekta biti 4,5 milijardi dinara.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
STEPA KOD JEDRENA OSVETIO UGLJEŠU I VUKAŠINA: Pre 85 godina u Čačku preminuo vojvoda Stepa Stepanović, veliki srpski vojskovođa

STEPA KOD JEDRENA OSVETIO UGLjEŠU I VUKAŠINA: Pre 85 godina u Čačku preminuo vojvoda Stepa Stepanović, veliki srpski vojskovođa

BRIŽLjIVO upakovane dve nagorele voštanice i jedna raskošna osmanska sablja pronađene u skromnoj sobi Stepe Stepanovića posle njegove smrti 27. aprila 1929. otkrile su da veliki vojskovođa nije smatrao pobede na Ceru i Solunskom frontu najvažnijim bitkama koje je vodio, već osveta srednjovekovnih srpskih vitezova izginulih u Maričkoj bici.

28. 04. 2024. u 06:30

REZOLUCIJOM O SREBRENICI PRIKRIVAJU SVOJE ZLOČINE: Nemačka istorijski falsifikat potura na godišnjicu oslobođenja Dahaua, fabrike smrti

REZOLUCIJOM O SREBRENICI PRIKRIVAJU SVOJE ZLOČINE: Nemačka istorijski falsifikat potura na godišnjicu oslobođenja Dahaua, fabrike smrti

NEMAČKA koja je glavni sponzor sarajevske „Rezolucije o Srebrenici“ pokušava da progura taj cinični istorijski falsifikat kroz Generalnu skupštinu UN u vreme jedne tragične godišnjice, oslobođenja koncentracionog logora Dahau, nespornog svedočanstva o najvećem genocidnom programu u istoriji čovečanstva čiji je autor – Nemačka.

28. 04. 2024. u 07:00

Komentari (0)

NOVAK ĐOKOVIĆ GLEDA I NE VERUJE! Evo šta je Rafael Nadal upravo rekao o Noletu u Madridu