TRAŽE CRVENO SLOVO ZA ŽRTVE "OLUJE": Udruženje izbeglih iz Hrvatske podneli inicijativu SPC

V. C. S.

02. 08. 2021. u 14:25

UDRUŽENjA izbeglih iz Hrvatske podnela su inicijativu Srpskoj pravoslavnoj crkvi da se 4. avgust u crkvenom kalendaru označi kao Dan srpskih žrtava stradalih u "Oluji", rekao je Nenad Abramović iz Udruženja Zavičaj-Beograd, povodom 26-godišnjnice od ove hrvatske vojne akcije, u kojoj je proterano više od 250.000 Srba iz nekadašnje Republike Srpske Krajine.

ТРАЖЕ ЦРВЕНО СЛОВО ЗА ЖРТВЕ ОЛУЈЕ: Удружење избеглих из Хрватске поднели иницијативу СПЦ

Foto Tanjug

On je najavio parastos za sve žrtve za sredu, u 10 sati, u Crkvi Svetog Marka u Beogradu.

- Za vreme i pre "Oluje" iz Hrvatske je isterano više od 600.000 Srba. Poslednjih godina iz nje je pobeglo još oko 800.000 mladih Hrvata. To su rezultati njihove velike akcije i "dosanjanog sna", kako ga zovu - rekao je Milan Žutić, predsednik Koordinacije Udruženja izbeglih i raseljenih u Srbiji, koja okuplja 72 organizacije.

On je pozvao predstavnike Srba u Zagrebu, ali i Crne Gore, da ne odu kao prošlog leta na obeležavanje "Oluje", koja se u Hrvatskoj slavi kao nacionalni praznik.

- Pričamo o najvećem egzodusu posle Drugog svetskog rata, u kom su Srbi, starosedeoci, proterani sa svojih ognjišta. Danas ih u Hrvatskoj ima manje od 150.000. Zato pitamo Milorada Pupovca i Borisa Miloševića, kao srpske predstavnike, šta je srpska zajednica dobila od prošlogodišnje Miloševićeve posete proslavi, osim što su se napadi na Srbe pojačali, a on svojim gestom dao Hrvatskoj oprost za počinjeni genocid - kaže Žutić.

Foto: Media centar

Tokom ove vojne akcije, 4.avgusta 1995. godine, ubijeno je 1.856 ljudi, a 836 i dalje se vodi kao nestalo. Položaj Srba u Hrvatskoj, kako naglašavaju udruženja izbeglih, i dalje je težak, ali je težak i položaj proteranih. Oni traže pomoć Srbije i predsednika Aleksandra Vučića, da se otvori pitanje rešavanja srpske imovine. Kako kažu, u Hrvatskoj se ta imovina, bez obzira na zemljišne knjige, upisuje na tamošnje opštine i njihovu državu, i taj proces je pri kraju, a institucije Srbije i EU ćute. Pošto se model pokazao kao "uspešan", on se sada primenjuje i u BiH, i na Kosovu.

- Srbi su, prema vlasničkim listovima, vlasnici više od trećine hrvatske teritorije, a naša ljudska prava krše se u kontinuitetu 26, a u urbanim sredinama i svih 30 godina - kaže Žutić. - Tražimo da nam se obezbedi siguran povratak i ekonomski oporavak nekadašnje RSK, koja je danas pusta, zarasla u šikaru i korov, kao i da nam se nadoknadi šteta počinjena pljačkom privatne imovine i pljačkaškim privatizacijama. Na tom području danas više ne radi nijedna firma. Tražimo obnovu unštenih kuća i vraćanje stanova i stanarskog prava, uz mogućnost otkupa pod istim uslovima pod kojim su ih otkupljaivali i hrvatski državljani. Tražimo i povezivanje radnog staža i isplatu penzija. Hrvatska vlast se ponaša kao barbarska plemena i oteto tretira kao svoj ratni plen, a niko je u tome ne sprečava.

Abramović dodaje da je veliki broj srpskih porodica, izbeglih od sigurne smrti, i posle četvrt veka bez krova nad glavom. Za zbrinjavanje izbeglih, kroz regionalni program, trebalo je da bude obezbeđeno 16.000 domova, a za sada je samo 8.000 porodica zbrinuto. U Beogradu je trebalo da bude izgrađeno 3.000 stanova, a u fazi gradnje je tek 800.

- Tražimo i da Tužilaštvo za ratne zločine u Beogradu počne da procesuira i zločine nad Srbima, kao i da se dodeli status krajiškim borcima. Tražimo da Srbija obezbedi pravnu pomoć za ljude koje Zagreb hapsi po lažnim optužnicama za ratne zločine, i da ti postupci budu ponovljeni. Trenutno je u zatvoru, u Hrvatskoj, 30 ljudi i nemaju nikakvu pomoć. zahtevamo i da Skupština Srbije izglasa Rezoluciju o genocidu nad Srbima u NDH, kao i da se u okolini Beograda podigne memorijalni centar svim srpskim žrtvama, pa i onima stradalim u "Oluji" - kaže Abramović.

NA HILjADE PROTERANIH I UBIJENIH

ABRAMOVIĆ je pomenuo i hrvatske vojne akcije koje su prethodile "Oluji", a u kojima su Srbi proterivani i ubijani. Recimo, 1992. akcija "Otkos", u kojoj je proterano 4.000 Srba i ubijeno 30; napad na Miljevački plato, iste godine, kada je ubijeno 42 ljudi; akcija Maslanica, u januaru 1993, u kojoj je ubijeno 513 osoba, a 10.000 Srba proterano; akcija u septembru iste godine, u Medačkom džepu, kada je ubijeno 88 ljudi; napad na Zapadnu Slavoniju, kada je, 1. maja 1995, proterano 20.000 ljudi, a 283 ubijeno...

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
OVO JE ČOVEK KOJI JE U NIŠU NEUTRALISAO TONU TEŠKU AVIO-BOMBU SA 430 KG EKSPLOZIVA: To isto je radio 2011. u Kragujevcu i 2013. na Dorćolu

OVO JE ČOVEK KOJI JE U NIŠU NEUTRALISAO TONU TEŠKU AVIO-BOMBU SA 430 KG EKSPLOZIVA: To isto je radio 2011. u Kragujevcu i 2013. na Dorćolu

AKO igde postoji "vaga" za merenje snage ljudskog duha, koliko li bi na njenoj skali težila ona koju ima deminer Mihailo Marinković (48), iz Pančeva, pripadnik Sektora za vanredne situacije MUP Srbije? Koliko bi na njen tas stalo njegove odvažnosti, staloženosti, potpune koncentracije..., u trenutku dok je, minule nedelje u Nišu, sam prilazio neeksplodiranoj avio-bombi teškoj 1.000 kilograma koja nosi 430 kilograma eksploziva, zaostaloj iz NATO agresije?

27. 04. 2024. u 07:00

Komentari (0)

AKO NEKOM POZAJMITE OVU KNJIGU, NE OČEKUJTE DA VAM JE VRATI!