STANARI PROFESORSKE KOLONIJE DOBILI NOVA OVLAŠćENJA: Renoviranje samo uz dozvolu
PROFESORSKA kolonija od nedavno uživa status zaštićenog kulturnog dobra.
Foto: "Novosti"
Iako je pod zaštitom, briga o dobrima u ovom slučaju i dalje je na stanarima, uz obavezno obraćanje Zavodu za zaštitu spomenika za svaki problem koji postoji.
Ako žitelji ovog dela grada budu rešili da obnove fasadu, saniraju krov ili promene nešto na svojim domovima sve, to moraju obaviti u skladu sa Zakonom o kulturnim dobrima. U slučajevima, poput restauracije fasada, stručni saradnici iz Zavoda za zaštitu spomenika biće određeni da sprovedu konzervatorski nadzor nad radovima koji podrazumevaju restauraciju i sanaciju objekta.
- U praksi to znači da će vlasnici ili korisnici nepokretnosti za sve intervencije na objektima u okviru Profesorske kolonije pribavljati akte koje izdaje Zavod - objašnjavaju nadležni iz ove institucije. - Reč je o aktima kojima se utvrđuju uslovi za preduzimanje mera tehničke zaštite, odnosno koje intervencije su moguće i na koji način, kao i odgovarajuće saglasnosti na projekatu koji se sprovodi.
Stanari su u obavezi da u svakom trenutku dozvole naučna i stručna istraživanja, tehnička i druga snimanja, kao i da obezbede dostupnost kulturnog dobra javnosti.
Život u Profesorskoj koloniji počeo je 1926. godine, kada su 43 univerzitetska profesora odlučila da sa porodicama nasele ondašnju gradsku periferiju. Među njenim stanovnicima bili su i akademici, poput matematičara Milutina Milankovića, književnog kritičara Bogdana Popovića, istoričara Vladimira Ćorovića...
VELIKANI SA PALILULE
U CENTRALNOJ ulici Profesorske kolonije stanovali su dr Aleksandar Jovanović (broj 13), Uroš Džonić (broj 15), dr Aleksandar Leko (broj 21). Dom dr Henrika Barića bio je na broju 23, dok je četiri kuće dalje živeo inženjer Ivan Sviščev. Na parnoj strani ulice živeli su dr Mladen Josifović (broj 22), dr Dimitrije Konjev (broj 28), dr Milan Budimir (broj 30), dr Vladimir K. Petković (broj 32), Petar Bular (broj 36) i dr Nikola Saltikov (broj 38).
U prvoj fazi radova objekti su podignuti tokom 1926. godine, duž Ulice Jaše Prodanovića i čine istorijsko jezgro kolonije. Drugoj fazi pripadaju objekti podignuti u periodu od 1927. do 1941. godine u sklopu arhitektonsko-urbanističkog razvoja prostora. Namenjeni su bili individualnom stanovanju i u ređim slučajevima su kolektivno-stambeni objekti, u kojima i danas žive potomci nekadašnjih uticajnih ličnosti.
U prostorno kulturno-istorijskoj celini očuvan je niz značajnih objekata koji se ističu svojim arhitektonskim karakteristikama, stilskim i tipskim posebnostima.
NESTALE TABLE
PRE dve godine, u Ulici Jaše Prodanovića u samom jezgru Profesorske kolonije, bez traga su nestale spomen-ploče sa kuća nekadašnjih istaknutih profesora Univerziteta u Beogradu. Kako su stanari tada tvrdili mesingana obeležja su, najverovatnije, ukrali prodavci sekundarnih sirovina. Opština Palilula je tada obećala da će sva obeležja sa imenima velikana koji su živeli u ovom delu grada biti vraćena.
Breakfast Buffet svakog dana od 10:00 do 12:30
ZAPRATI I REZERVIŠI SVOJE MESTORestoran Miya Galerija
Breakfast Buffet svakog dana od 10:00 do 12:30
ZAPRATI I REZERVIŠI SVOJE MESTOKlikni na zvezdicu u gornjem desnom uglu i zaprati Novosti na Google News platformi
SVE KLjUČA OKO FOKLANDSKIH OSTRVA: Argentinski predsednik poslao poruku koja će razbesneti Britance
PREDSEDNIK Argentine Havijer Milej izjavio je da je njegova vlada "svakim danom sve bliže" povratku suvereniteta nad Foklandskim ostrvima, produbljujući diplomatski spor izazvan politički obojenim slavljem reprezentacije Argentine nakon pobede nad Engleskom na Svetskom prvenstvu ranije ove sedmice, piše briselski portal Politiko.
17. 07. 2026. u 14:37
NOVA FAZA SUKOBA NA BLISKOM ISTOKU: Iran prvi put direktno napao ovu zemlju!
IRAN je saopštio da je u petak izveo nove napade na američke objekte na Bliskom istoku, uključujući i prvi direktan napad u Siriji, nakon šeste uzastopne noći američkih udara na iranske vojne objekte.
17. 07. 2026. u 12:51
Grom udario direktno u stado ovaca, ubio 97 sa crnim nosem - ne pamte smrtonosniji udar u istoriji
IZGUBILI godine mukotrpnog rada i tradicije.
18. 07. 2026. u 18:35
Komentari (1)