I OVO JE SRBIJA: "Albino" bubašvaba i mreža paukova vrebaju iz mraka

Tatjana Marković

23. 11. 2020. u 00:52

U STANOVE će vam ući obično preko terasa, kroz ventilacije u kupatilu, kroz pukotine pored vodovodnih instalacija ili cevi centralnog grejanja.

И ОВО ЈЕ СРБИЈА: Албино бубашваба и мрежа паукова вребају из мрака

Foto: Fejsbuk/Insekti Srbije (Katarina Vasić i Milica Marcikić)

Da li je tačno da se plašimo samo većih/velikih životinja? Ponekad ona može da bude i sasvim mala, ne može nikakvu štetu da nam pričini, ali nama dođe da pobegnemo glavom bez obzira. Pogotovo ako uđemo u prostoriju, upalimo svetlo, a ona šmugne ispod nekog dela nameštaja. Možda baš kao insekt na slici, koji je uslikan u jednom kragujevačkom lavabou. Ili paučina u koju se upletemo dok šetamo noću.

Nije u pitanju nikakva egzotična "albino" vrsta, već obična bubašvaba, tačnije mlada jedinka crne bubašvabe, rekli su nam iz Zavoda za biocide i medicinsku ekologiju.

- U stanove obično ulaze preko terasa, kroz ventilacije u kupatilu, kroz pukotine pored vodovodnih instalacija ili cevi centralnog grejanja - navode iz Zavoda.

Ovi insekti osetljivi su na insekticide koji se primenjuju u domaćinstvima, tako da se relativno lako suzbijaju.

DRUŠTVENE I ZAŠTITARI PRIRODE

Bubašvabe imaju lošu reputaciju, pa iako su ovi „jezivi gmazovi“ tradicionalno povezani sa prljavštinom i zapuštenošću, one su ipak veoma interesantne. Zapravo, samo nekoliko vrsta bubašvaba naseljava ljudska staništa. Od oko 4.000 vrsta, samo oko 30 njih se može smatrati štetočinama.

Foto: Fejsbuk/Insekti Srbije (Katarina Vasić)

Bubašvabe su zaštitari prirode i vole društvo, komuniciraju međusobno; prepoznaju članove svojih porodica i ne vole kada su same.

Imaju snažnu sposobnost regeneracije ekstremiteta.

Mrak je, na šetalištu ste, pa se, i ne obraćajući posebnu pažnju, upletete u paukove niti. Pogotovo kada je paučina ogromna kao ova uslikana u Subotici. Zaista po ovom mraku deluje jezivo.

PAUČINA JE ZAPOSELA DRVEĆE, KLUPE I BANDERE...

Prema rečima Gordane Grbić, arahnologa, liči na neku vrstu paukove mreže, ali koje vrste pauka i zašto i kako je tu dospela, jako je teško reći.

- Slika je izuzetno loša i ne može se sa sigurnošću reći o čemu se radi. Da moram da se odlučim šta je, rekla bih vam da mi više liči na kinesku dekoraciju, nego na pravu mrežu, imajući u vidu da poznajem naše domaće osmonožne drugare - kaže Gordana Grbić.

 

BABLjE LETO, MIHOLjSKE NITI ILI MARIJINE NITI

Prema njenim rečima, pojava koja se u Srbiji javlja krajem septemba i početkom oktobra kada imamo pravo Miholjsko leto, kao što je bilo prošle godine, a vezuje se za paukove, zove se Bablje leto, Miholjske niti ili Marijine niti.

- Nema veze sa parenjem paukova kao što je neko na grupi Insekti Srbije napisao, to kod njih prolazi bez takve paučine, dešava se cele godine, često uz posebne svadbene plesove i poklone za mladu. Ova pojava ima veze sa seobom mladunaca, koji ispuštaju dugačke niti paučine i nošeni strujama vetra sele se iz zabavišta u kojem su proveli kraj leta i pčcetak jeseni. Pogodne tople vazdušne struje, omogućavaju im da lete od par metara do 1.000 km i da se odvoje od majke i rođaka i započnu novi samostalni život.

Foto: Fejsbuk/Insekti Srbije (Milica Marcikić)

TEPIH OD PAUČINE

- Zamislite sve te klince kako lebde na nitima. Te niti se kače na vegetaciju i ostaju kao zanimljiv trag njihovih putešestvija. Na livadama je ta pojava najupečatljivija i izgleda kao tepih od pučine.

Međutim, to nije pojava koja se masovno dešava svake godine, objašnjava Gordana.

- Ova godina nije imala takve klimatske uslove za masovne seobe. Samo par dana je bilo idealno. Takođe, ova pojava se dešava u celoj Evropi tj. u celom svetu i svaka država ima drugačije ime za nju - navodi stručnjak za paukove.

(Telegraf)

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

DA LI SE FUDBALSKA BAJKA NASTAVLJA? Bodeu će biti veoma teško da odbrani dva gola prednost na Đuzepe Meaci