ZABELEŽENO VIŠE OD 300.000 PTICA: Na zimovanju kod nas po prvi put je potvrđen i grogotovac

Lj. P.

02. 02. 2022. u 12:11

MEĐUNARODNI popis ptica vodenih staništa je završen, a više od 120 ornitologa i volontera Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije prilikom popisa je posetilo više od 1.500 lokaliteta na našim rekama, jezerima, ribnjacima, akumulacijama, močvarama, plavnim pašnjacima i slatinama.

ЗАБЕЛЕЖЕНО ВИШЕ ОД 300.000 ПТИЦА: На зимовању код нас по први пут је потврђен и гроготовац

Aleksandar Urošević

Prema preliminarnim rezultatima popisa, zabeleženo je više od 300.000 ptica vodenih staništa. Tri najbrojnije vrste su lisasta guska, patka gluvara i običani galeb.

Na zimovanju kod nas po prvi put je potvrđen i grogotovac, vrsta plovke koja inače zimuje u Africi i koja izuzetno retko prezimi u Evropi.

Od ostalih retkih vrsta zabeleženi su još i kudravi nesit, ražanj, veliki crnoglavi galebovi, gakovi, mali i veliki labudovi, crni baršunasti turpani, srednji ronci, crvena lunja, crni orlovi, prevezi, riđogrli i ušasti gnjurci, zlatni vivci, crvene čaplje.

- Januar je i ove zime bio nepredvidiv, baš kao i prethodnih godina. Lenjdeni dani sa snegom i jakim vetrom otežavali su nam rad na terenu, a niske temperature su dovele do ledostaja na većini stajaćih voda – navodi Marko Šćiban, koordinator Međunarodnog popisa ptica vodenuih staništa u Srbiji. - Velike reke Dunav, Tisu i begej, ponovo smo istraživali sa plovila, dok je većina lokaliteta obilažena peške. Zajedno sa kolegama iz Hrvatske ponovo smo uspeli da u potpunosti obiđemo reku Dunav sve do Bugarske granice. Najmnogobrojnija akcija bila je području ušća Save u Dunav gde su sa više lokacija brojani galebovi i mali vranci.

Uprkos svim navedenim problemima, u Društvu za zaštitu i proučavanje ptica Srbije ističu da kao veliki uspeh da su uspeli da obiđu kompletan vodotok, već ozbiljno ugrožene Velike Morave. Ptice su ponovo popisivane i na Tamišu, Drini, Nišavi, Vidrenjaku, Bosutu, Peku, Velikoj Moravi, Grabovici, Limu, Zasavisi, Jegrički, Timoku, Boljetinskoj i drugim rekama.

Alarmantno je, kako navode u DZPPS, što su na većini obiđenih lokaliteta zabeleženi različiti vidovi ugrožavanja prirode – otpadne vode, deponije, krivolov, prekomeran lov, preoravanje staništa. Priobalja reka, jezera i kanala su sve više degradirani, uzurpirana ilegalnim ljudskim aktivnostima i divljom gradnjom.

Saznanja do kojih se dolazi kroz ovo istraživanje koriste se za preduzimanje konkretnih mera za zaštitu populacija divljih ptica i vodenih staništa koja su značajna za očuvanje biodivirziteta i ostalih prirodnih resursa na međurnarodnom nivou. Podaci prikupljeni u Srbiji objedinjuju se i šalju u svetsku bazu podataka koju vodi organizacija

Wetlands International.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
OVO JE ČOVEK KOJI JE U NIŠU NEUTRALISAO TONU TEŠKU AVIO-BOMBU SA 430 KG EKSPLOZIVA: To isto je radio 2011. u Kragujevcu i 2013. na Dorćolu

OVO JE ČOVEK KOJI JE U NIŠU NEUTRALISAO TONU TEŠKU AVIO-BOMBU SA 430 KG EKSPLOZIVA: To isto je radio 2011. u Kragujevcu i 2013. na Dorćolu

AKO igde postoji "vaga" za merenje snage ljudskog duha, koliko li bi na njenoj skali težila ona koju ima deminer Mihailo Marinković (48), iz Pančeva, pripadnik Sektora za vanredne situacije MUP Srbije? Koliko bi na njen tas stalo njegove odvažnosti, staloženosti, potpune koncentracije..., u trenutku dok je, minule nedelje u Nišu, sam prilazio neeksplodiranoj avio-bombi teškoj 1.000 kilograma koja nosi 430 kilograma eksploziva, zaostaloj iz NATO agresije?

27. 04. 2024. u 07:00

Komentari (0)

AKO NEKOM POZAJMITE OVU KNJIGU, NE OČEKUJTE DA VAM JE VRATI!