PUTIN PORUČUJE: Direktan sudar sa NATO - globalna katastrofa

Branko Vlahović - Stalni dopisnik iz Moskve

15. 10. 2022. u 07:21

RUSKI predsednik Vladimir Putin ocenio je da bi direktan sukob NATO sa Rusijom bio veoma opasan korak i da bi doveo do globalne katastrofe.

ПУТИН ПОРУЧУЈЕ: Директан судар са НАТО - глобална катастрофа

Foto AP

Putin je u Astani, gde je učestvovao na tri samita - Samitu o saradnji i izgradnji poverenja u Aziji, skupu lidera ZND i samitu Rusija-Centralna Azija, izrazio nadu da će biti razuma da se takav korak ne preduzima.

- U svakom slučaju, uvođenje nekih trupa u direktan sukob sa ruskom vojskom je veoma opasan korak koji može dovesti do globalne katastrofe. Nadam se da će oni koji pričaju o tome imati dovoljno razuma da ne preduzimaju takve opasne korake - rekao je Putin, odgovarajući na pitanje da li je moguće da NATO pošalje trupe na teritoriju Ukrajine, ako situacija u Kijevu postane katastrofalna.

Putin je rekao da je Rusija otvorena za pregovore sa Ukrajinom, da su čak postignuti određeni dogovori u Istanbulu, ali da su ukrajinske vlasti, čim su se ruske snage povukle od Kijeva, odmah izgubile želju da pregovaraju.

- Nije nam cilj da uništimo Ukrajinu. Što se tiče njih, u nekom trenutku odjednom su obustavili snabdevanje vodom Krima, gde živi 2,4 miliona ljudi. Naša vojska je morala da uđe tamo i ponovo uspostavi snabdevanje vodom. Da su se suzdržali od toga, ne bi bilo drugih odmazdi - odgovorio je Putin, upitan da li će Ukrajina nastaviti da postoji kao država i dodao da "nema više potrebe da se izvode masovni napadi na infrastrukturne objekte u Ukrajini, kao i da će se mobilizacija u Rusiji završti za dve nedelje, pošto je do sada mobilisano 222.000, a planirano je 300.000.

Foto AP

Putin još nije odlučio hoće li putovati na samit G-20 u Indoneziju sredinom novembra, a na pitanje je li spreman da se tamo sretne i pregovara sa američkim predsednikom rekao je da još nema nikakve platforme za pregovore i dodao da treba pitati lidera SAD je li on spreman da se sretne sa njim i vodi razgovore. Putin je rekao da bez te platforme on ne vidi neophodnost takvih pregovora.

Ukrajinsko rukovodstvo se, za to vreme, nada da će ih od ruskih raketa i dronova koji im prave ogromne probleme spasti PVO sistemi koje im obećavaju članice NATO. Da ohrabre stanovništvo ukrajinski rukovodioci na čelu sa šefom predsedničke administracije Andrejom Jermakom govore da će naredni sastanak u Ramštajnu za Ukrajince biti istorijski, jer će biti doneta odluka o zatvaranju neba nad Ukrajinom. Da je Jermakov optimizam preteran lako se može videti ako se pročita šta će sve uskoro dobiti Kijev od zapadnih PVO sistema. "Zatvoriti nebo nad Ukrajinom" sa tako malim brojem PVO sistema nikako se ne može i, to je dovoljno da se brani par gradova.

Čak i kad dobiju PVO sisteme i radare, jako je teško tehnički objedniti različite generacije sistema odbrane da bi se Ukrajinci efikasno suprotstavljali ruskim raketama i dronovima. Toga su svesni i Amerikanci. Šef Pentagona Lojd Ostin izjavljuje da NATO ne želi da bude uvučen u konflikt na teritoriji Ukrajine.

Foto: Shutterstock/Ilustraciju

- Ministarstvo odbrane Nemačke je saopštilo da će dati Ukrajini četiri IRIS-a-T SLM koji mogu da pokrivaju dva veća grada ili nekoliko važnih strateških objekata. Za sada je samo jedan nemački IRIS stigao u Ukrajinu. Osim toga, Francuska je obećala PVO sisteme "Krotal-NG" koji mogu da obaraju letelice na visini do šest kilometara i na daljini deset kilometara. Britanija planira da Ukrajini da avionske rakete AIM-120 AMRAAM sa kojima mogu da se presreću ruske rakete. Američki PVO NASAMS bi mogli da pokriju gradove kao što su Kijev i Lavov. Amerikanci su obećali da će im dati dve baterije, što je ukupno 18 lansirnih rampi NASAMS. Ali, te rakete nisu sposobne da obaraju ruske hipersonične rakete - zaključuje ruski vojni ekspert Jurij Netkačov.

Rat na jugoistoku Ukrajine, u međuvremenu, nije nimalo izgubio na intenzitetu, jer obe strane gruvaju artiljerijom bez obzira na to što se dronovima i dalje gađaju enregetski ukrajinski objekti. Rusi pokušavaju da povrate teritorije koje je prošlog meseca osvojila ukrajinska vojska. Ruske jedinice su potisnule ukrajinske plaćenike u većem delu strateški važnog grada Artjomsk, koga su Ukrajinci nazvali Bahmut. Rusima je posebno važno da osvoje te strateške gradove kojima bi kontrolisali glavne saobraćajnice i da već narednog meseca krenu u veću ofanzivu i očiste celi Donbas.

Na drugoj strani Ukrajinci ne odustaju od planova da po ko zna koji put desantom zauzmu zaporošku atomsku centralu koja im je sada još potrebnija kad Ukrajina ima problema sa strujom.

Rat u Ukrajini će na kraju pokazati i to čije je oružje efikasnije jer je sasvim jasno da ona strana koja bude superiornija u vazduhu ima daleko veće šanse za konačnu pobedu.

ERDOGAN: GASNI HAB POD HITNO

PREDSEDNIK Turske Redžep Tajip Erdogan naložio je ministarstvu energetike da započne sa izgradnjom gasnog čvorišta u toj zemlji nakon razgovora sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, javili su turski mediji. Erdogan je istakao da će obe zemlje odmah početi da rade na Putinovom predlogu da se ruski gas transportuje u Evropu i da neće biti čekanja. Kako su stručnjaci ranije ocenili, za "Novosti", projekat izgradnje dodatnih krakova gasovoda "Turski tok" i stvaranje najvećeg gasnog čvorišta u toj zemlji bio bi dobar i za Srbiju, jer bi osim energetske sigurnosti, našoj zemlji mogao da donese i finansijsku korist od naplate tranzitnih taksa.

Foto: Salinger Igor/Aermedia.com

MINSK SPREMAN DA PRIMI RUSKO ORUŽJE

VLASTI Belorusije uvele su režim kontraterorističke operacije. Takvu odluku predsednik Aleksandar Lukašenko (na slici) doneo je posle razgovora sa rukovodiocima vojske i policije. Ministar spoljnih poslova Belorusije Vladimir Makej je objasnio u intervjuu moskovskom listu "Iztvestija" da imaju informaciju da neke zemlje pripremaju provokaciju na određenim delovima Belorusije. Zbog toga je Belorusija odlučila da pojača svoje granice.

- Na našim graničnim prelazima je pojačana kontrola, a bolje se čuva cela državna granica - kazao je ministar Makej.

Posebna pažnja je na jugozapadu Belorusije gde se ona graniči sa Ukrajinom i Poljskom. Rukovodstvo u Minsku će preduzeti mere ako u Poljskoj budu razmestili atomsko oružje - potvrdio je beloruski ministar spoljnih poslova.

Nije tajna da bi se tada Lukašenko obratio svom najvernijem savezniku da doveze svoje atomsko oružje na belorusku teritoriju.

- Mi vidimo da političari susednih zemalja nisu spremni da razvijamo normalne odnose. Mislim da je to njihovo ponašanje nedalekovidno - kazao je Makej.

Poljski predsednik Andžej Duda je nedavno izjavio da je razmeštanje američkog atomskog oružja u Poljskoj "otvorena tema" i da bi njegova zemlja mogla da učastvuje u programu deobe nuklearnog naoružanja, odnosno da prihvati deo američkog oružja na svojoj teritoriji.

BONUS VIDEO - ROĐENDANSKO IZDANjE NOVOSTI: U nedelju, 16. oktobra

BONUS VIDEO - POGLEDAJTE RUSKE TENKOVE U AKCIJI: Snimci DNR prikazuju napade na položaje ukrajinske vojske

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (1)

POGINUO MUŠKARAC: Automobilom se zakucao u ogradu Bele kuće, tajna služba hitno pokrenula istragu (VIDEO)