ZVEZDA DESNICE PREDVODI ITALIJU: Parlamentarni izbori na Apeninskom poluostrvu u znaku trijumfa koalicije koju predvodi Đorđa Meloni

Milica OSTOJIĆ, specijalno za "Večernje novosti" - RIM

27. 09. 2022. u 06:00

APSOLUTNI pobednik na proteklim parlamentarnim izborima u Italiji jeste koalicija partija desnog centra koju predvodi lider najveće partije Italijanska braća, Đorđa Meloni, zajedno sa Forca Italijom Silvija Berluskonija i Ligom Matea Salvinija.

ЗВЕЗДА ДЕСНИЦЕ ПРЕДВОДИ ИТАЛИЈУ: Парламентарни избори на Апенинском полуострву у знаку тријумфа коалиције коју предводи Ђорђа Мелони

Foto AP

Ova koalicija će imati većinu i u Senatu i poslaničkoj skupštini, a Melonijeva, zvezda političke desnice, nalazi se na pragu da postane prva žena premijer u istoriji Italije.

Ona sama je osvojila trijumfalnih 26,2 odsto glasova, što je veliki skok u odnosu na samo četiri odsto koliko je imala na prethodnim izborima 2018. godine. Desni centar koji je vodila inkasirao je oko 44 odsto glasova, od čega oko devet odsto odlazi na glasove njenog glavnog saveznika Liga Matea Salvinija, dok je Forca Italija bivšeg premijera Berluskonija osvojila nešto iznad osam odsto glasova. Salvini je zabeležio veliki pad, jer je pre četiri godine imao iza sebe više od 17 odsto glasačkog tela.

Demokratska partija levog centra (PD) osvojila je oko 19 odsto glasova, dok je levičarski, nesvrstani Pokret pet zvezdica, postigao oko 15 odsto, što je rezultat iznad očekivanja.

Centristička grupa "Akcija" osvojila je tek nešto više od sedam odsto glasova.

Ovi rezultati nisu konačni, prebrojavanje je juče još bilo u toku, obrađeno je oko 90 odsto biračkih mesta, ali nema nikakve dileme oko toga ko je pobednik na ovim izborima.

Izlaznost je bila 63,91 procenat (na poslednjim izborima 2018. stiglo se do 73), a da li je razočaranost glasača u političke partije, loše vreme ili nešto treće na to uticalo, ostaje da se vidi.

Iz redova stranke Italijanska braća stižu izjave da je ovo "čista pobeda Melonijeve", dok razočarani i poraženi kažu da će Italija imati "vladu više udesno i od Musolinijevog vremena" i pitaju se zašto se ovo dogodilo. Odgovor bi mogao biti u neispunjenim obećanjima više prethodnih vlada i što se zbog toga velika većina građana odlučila da poveruje u program Đorđe Meloni, primeren čoveku koji nije zaštićen u ovo vreme ekonomske i socijalne krize. Podaci govore jasno da je Italija zemlja koja je u poslednjih deset godina najmanje ekonomski rasla u Evropi.

U predizbornoj kampanji naglasila je koji su njeni prioriteti ako bude izabrana - zaštita familija, limitiranje oporezivanja kako za građane tako i za rad po modelu "zaposli više, plati manje poreza". Politički protivnici su govorili da ona "nije sposobna da vlada", dodelivši joj više "epiteta", od postfašiste do Orbanov zagovornik.

Melonijeva je od početka naglašavala da je napustila zagovaranje ideja ekstremne desnice, podvlačila svoj atlantizam, evropeizam, uvek se opredeljivala za evro kao zajedničku valutu, glasala za sankcije Rusiji, osudila rusku agresiju, glasala (iako u opoziciji) za još oružja Ukrajini...

Kako Ustav Italije predviđa, u roku do 70 dana moraju se formirati Skupština i Senat, izabrati predsednici i razrešiti dužnosti dosadašnji, potom započinju konsultacije i predsedik Republike Serđo Matarela imenuje mandatara za sastav nove vlade. Melonijeva je uverena da će to biti ona, ali ništa nije garantovano.

U prvim reagovanjima na ishod izbora neki analitičari upozoravaju na napredovanje desnice u Evropi, poredeći Melonijevu kao ultrakonzervativca sa Orbanom. Upravo su iz Mađarske stigle prve čestitke: "U ovim teškim vremenima potrebni su nam više nego ikada prijatelji koji imaju sličnu viziju oko izazova koji nas očekuju."

Iz Kine je stigla ocena o "pragmatičnosti nove vlade", "u funkciji duha i uzajamnog poštovanja" jer Kina i Italija su "strateški prijatelji i razvijaju zdrav i stabilan bilateralni odnos u interesu obeju strana".

Budućeg premijera očekuje u ovom teškom vremenu više ogromnih izazova, zaustavljanje urušavanja ekonomije, uvećanje cena energije, pomoć građanima koji se survavaju u siromaštvo, pomoć zdravstvu, školstvu... Dugačak je spisak stvari koje vape za intervencijom nove vlade. 

Foto AP

PLEJMEJKER

DESNIČARSKI savez bi trebalo da pruži Italiji pet godina političke stabilnosti, izjavio je lider Lige Mateo Salvini, dok je bivši premijer Italije Silvio Berluskoni (86) izjavio: "Pokušaću da budem plejmejker u sledećoj vladi". Inače, u parlamentu će mu se pridružiti i njegova devojka Marta Fašina (32), koja je osvojila glasove na Siciliji.

MESTA U OBA DOMA PARLAMENTA

IAKO se glasovi još broje, prema projekcijama, desni centar bi u Donjem domu italijanskog parlamenta trebalo da ima 238 poslanika od ukupno 400, i 112 od 200 mesta u Gornjem domu. Sa druge strane, levi centar bi imao 78 mesta u Donjem i 40 u Gornjem domu.

Desnica je u potpunosti iskoristila italijanski izborni zakon, koji koristi strankama koje stvaraju saveze pre glasanja, da dobije još više mesta, dok stranke levog centra i centra nisu uspele da se udruže.

Foto AP

BRISEL SE NADA

EVROPSKA komisija je saopštila da se nada konstruktivnom odnosu sa novom vladom predsednice stranke Italijanska braća Đorđom Meloni uprkos ranijim nesuglasicama.

Fon der Lajenova je rekla da je voljna da radi sa demokratski izabranom vladom, ali je upozorila Italiju na posledice ako se udalji od demokratskih principa. Portparol EU Erik Mamer rekao je, međutim, pre toga da Evropska komisija radi "sa vladama koje proizlaze iz izbora i da ovaj slučaj nije drugačiji".

Foto AP

Pariz poštuje, desnica čestita

FRANCUSKA poštuje izbor birača u Italiji, koji je doveo do formiranja najdesničarskije vlade u toj zemlji od Drugog svetskog rata, saopštio je kabinet predsednika Francuske Emanuela Makrona. Čestitke Melonijevoj su juče stizale od desnice iz Evrope - oglasili su se Marin le Pen, lider španske Voks partije Santjago Abaskal, iz nemačke čestitke je poslao AfD, Švedske demokrate...

* * * * * * * *

KO JE ĐORĐA MELONI, POBEDNICA ITALINSKIH IZBORA

USPEH UZ TROBROJNI PLAMEN

POLITIČARKA stranke Italijanska braća Đorđa Meloni (45) koja će, najverovatnije, postati prvi italijanski premijer krajnje desnice od vremena Benita Musolinija, počela je karijeru kao tinejdžerska aktivistkinja. Rođena je u Rimu, odrasla u radničkoj četvrti Garbateli sa majkom, jer ih je otac napustio.

Mladost joj je, kako piše Bi-Bi-Si, "usidrena na tvrdoj desnici i među skromnim počecima", što je ključ za njen imidž žene iz naroda. Sa 15 godina pridružila se Omladinskom frontu, podmlatku neofašističkog Italijanskog socijalnog pokreta (MSI), a kasnije je postala predsednica studentskog ogranka naslednika pokreta, Nacionalne alijanse.

Foto AP

Melonijeva, 2008. godine, sa 31 godinom, postaje najmlađi italijanski ministar ikada, a Silvio Berluskoni joj dodeljuje portfelj omladine i sporta. Pošto je, 2012. godine, formirala sopstvenu stranku - Italijanska braća, koja zadržava logo posleratnih partija krajnje desnice, trobojni plamen, kreće ka političkom vrhu.

Zagovara tradicionalne katoličke porodične vrednosti. Ipak, obećava da će sačuvati italijanski zakon o pobačaju koji dopušta prekid trudnoće, uz diskreciono pravo lekara da odbiju da ih sprovode. Melonijeva ima ćerku (16), s partnerom Andreom Đambrunom, televizijskim novinarem.  I. S.

Foto Shutterstock

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

Nova dimenzija života u delu Beograda koji se budi iz sna