GORELO, GORI, GOREĆE: Naši meteorolozi otkrivaju šta su uzroci i dokle će trajati ekstremne vrućine koje su zahvatile Evropu

D. MATOVIĆ

20. 07. 2022. u 20:40

TROPSKI talas pržiće Srbiju narednih dana. Evropa gori na više od 40 stepeni, a visoke temperature neće zaobići ni našu zemlju.

ГОРЕЛО, ГОРИ, ГОРЕЋЕ: Наши метеоролози откривају шта су узроци и докле ће трајати екстремне врућине које су захватиле Европу

Londonu zabeležena najviša temperatura u istoriji, Foto AP

Živa u termometru u četvrtak i petak popeće se do 38 podeljka, dok će u subotu biti najtopliji dan, kada se u pojedinim mestima očekuje temperatura od oko 40 stepeni. Do kraja jula biće malo svežije, ali će temperatura biti iznad višegodišnjeg proseka.

Visoke temperature, suše i dani bez ijedne kapi kiše sve češće su slika leta u Srbiji, pa i u drugim delovima Evrope, a klimatolozi tvrde da je tome kumovala promena klime.

Bilo je i ranije vrelih toplotnih talasa, ali ih sada beležimo od tri do pet godišnje.

Sve to pojedini klimatolozi objašnjavaju porastom temperature, koja je povećana za 1,2 stepena usled porasta koncentracije ugljen-dioksida u atmosferi.

- Ovako toplo vreme je posledica rasporeda vazdušnog pritiska nad Evropom i prilia veoma tople afričke vazdušne mase koja je već zahvatila veći deo zapadne Evrope, britanska ostrva i Skandinaviju - kaže za "Novosti" Goran Mihajlović, pomoćnik direktora Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

- Pre dva dana u Velikoj Britaniji živa na termometru se popela najviše u poslednjih 200 godina, u Francuskoj i Španiji su bile još više temperature. Topla vazdušna masa se kreće ka nama i usloviće visoke temperature narednih dana. Temperature će u subotu, 23. jula, doživeti svoj maksimum, pa se očekuje da se u drugoj polovini naredne sedmice spuste na 30 do 34 stepena. Tada se očekuju i padavine. U avgustu postoji mogućnost za pojavu još toplotnih talasa.

Prepuna plaža u nemačkom gradu Zinovicu na obali Baltika, Foto AP

Naučnici su ranije predvideli učestalije toplotne talase, a da li je ovo uvertira u još ekstremnije klimatske promene, Mihajlović kaže:

- U poslednje dve decenije imamo češće pojave toplotnih talasa i biće još perioda se temperaturama iznad prosečnih vrednosti. To su neuobičajene pojave, ali u poslednjih 150 godina, koliko se u Srbiji meri temperatura, najtoplije je bilo 24. jula 2007. kada je u Smederevskoj Palanci izmereno 44,9 stepeni. U Britaniji je prethodni temperaturni rekord zabeležen 2019, a u Finskoj čak, 1920. godine. To govori da je bilo toplih perioda i u prethodnim decenijama.

Za klimatske promene i čak 50 odsto više ugljen-dioksida u atmosferi nego ranije kriv je čovek, upozorava klimatolog prof. dr Vladimir Đurđević.

- Planeta je toplija nego što je bila u prošlosti, i taj porast prosečne globalne temperature znači da imamo više toplotnih talasa, da su oni duži, intenzivniji i da često probijamo temperaturne rekorde - kaže Đurđević.

- Na klimatske promene moraćemo da se priviknemo i da očekujemo još ekstremnije uslove u budućnosti. Ove godine "kritična tačka" je Velika Britanija, a svake godine poneka zemlja bude na udaru najjačeg toplotnog talasa. Evropa je prevelika da bi cela bila u toplotnom talasu. U Srbiji su 2007. i 2012. bile izuzetno tople. Naš region je, kažu detaljne analize, ugroženiji u odnosu na prosek, i u tom smislu treba da očekujemo intenzivnije ekstreme i veće promene.

Rashlađivanje iz uličnih automata u Beču, Foto AP

Đurđević kaže da ovo što se događa ne bi trebalo da bude iznenađenje, jer se radi o situaciji koja je očekivana i predviđena u smislu nauke.

- U slučaju da ne napustimo fosilna goriva, već nastavimo da ih koristimo do kraja ovog veka, u istoj količini, onda, potencijalno, planeta će biti toplija za još tri, četiri stepena - navodi Đurđević.

- U tom slučaju nećemo pričati o prilagođavanju i zato naučnici neprekidno upozoravaju da treba da budemo svesni da je jedini scenario koji nam omogućava da ostanemo koliko-toliko stabilni, onaj u kom se sva energije proizvodi iz obnovljivih izvora. To je vrlo težak zadatak.

Od vrućine u Španiji i Portugaliji tokom protekle nedelje umrlo je nekoliko stotina ljudi, a, prema zvaničnicima, šumski požari izazvani vrućinom uništili su između 12.000 i 15.000 hektara i doveli do evakuacije oko 3.000 ljudi. Požari bukte i u Francuskoj i Grčkoj, gde se živa u termometru, takođe, popela iznad 40 stepeni.

- Ovakvi toplotni talasi nisu neobični, ali se ne javljaju svakog leta - kaže meteorolog Nedeljko Todorović za "Novosti".

- Prošle godine je bilo sušno i toplo leto, kao i ovo, ali nema pravila. U Britaniji je zabeležen temperaturni rekord, ali to je kratkog daha, epizoda koja ko zna da li će ikad više da se ponovi. Priča o klimatskim promenama je ponajviše politička. Priroda ima toliku silu da čovek ne može ništa da promeni, osim ako ne bude počeo da baca atomske bombe u velikom broju. Ne bi trebalo da se brinemo zbog klime, doći će leta u kojima ćemo svi poželeti vrućinu.

POZIV NA BUĐENjE

- POSLEDICE klimatskih promena trajaće najmanje do 2060. godine - rekao je Peteri Tals, generalni sekretar Svetske meteorološke agencije (WMO) na konferenciji u Ujedinjenim nacijama u Ženevi.

- Toplotni talasi biće učestaliji i intenzivniji, zbog klimatskih promena. Ovaj toplotni udar bi trebalo da bude poziv na buđenje.

Foto I. Marinković

Za koga je sunce najopasnije

VRELI dani posebno su opasni za one koji su prinuđeni da u najtoplijem periodu rade na otvorenom, od poljoprivrednika do građevinaca. Ugroženi su i stari ljudi, hronični bolesnici, deca i trudnice. Doktori objašnjavaju da ljudi doživljavaju različita neprijatna stanja tokom prekomernog izlaganja suncu i visokoj temperaturi, poput sunčanice, toplotnog stresa, to jest toplotne iscrpljenosti i toplotnog udara.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

AKO NEKOM POZAJMITE OVU KNJIGU, NE OČEKUJTE DA VAM JE VRATI!