DVOTOČKAŠI ISPRED VOZAČA AUTOMOBILA: U Beogradu 103 kilometra biciklističkih staza, nadležni planiraju još

Ana Vojinović

03. 12. 2021. u 12:30

KAKO bi bicikl kao prevozno sredstvo bio u prednosti nad automobilom i javnim prevozom, grad Beograd stremi ka proširenju biciklističkih staza širom prestonice.

ДВОТОЧКАШИ ИСПРЕД ВОЗАЧА АУТОМОБИЛА: У Београду 103 километра бициклистичких стаза, надлежни планирају још

Foto Ž. Knežević

Gradski čelnici teže da se ovaj vid transporta popularizuje i ubuduće ne bude samo vid rekreacije Beograđana kao što je to bio slučaj do sada. Prema podacima Gradskog sekretarijata za saobraćaj, Beograd trenutno ima ukupno 103 kilometra izgrađene biciklističke infrastrukture, najgušća mreža je na teritoriji opštine Novi Beograd, a u narednih deset godina planirana je izgradnja 504,8 kilometara biciklističke infrastrukture.

U prethodnom periodu nove biciklističke staze izgrađene su u Bulevaru Mihajla Pupina, Karađorđevoj, Nemanjinoj, Bulevaru Vudroa Vilsona, Hercegovačkoj, Nikolaja Kravcova.

Poslednja staza napravljena je u Radničkoj ulici od Tržnog centra "Ada mol" do petlje kod Mosta na Adi - kažu za "Novosti", u Sekretarijatu za saobraćaj.

Kako navode gradski čelnici, Planom održive urbane mobilnosti (POUM), koji su odbornici Skupštine grada usvojili sredinom decembra prošle godine, u narednih deset godina planirana je izgradnja 504,8 kilometara biciklističke infrastrukture. Buduća mreža planirana je tako da ravnomerno poveže sve opštine koje su obuhvaćene ovim planom.

Foto M. Anđela

- Grad Beograd sprovodi aktivnosti na proširenju biciklističke infrastrukture i time se poboljšavaju uslovi za biciklistički saobraćaj, čime se on i popularizuje - ističu u Sekretarijatu.

- Pored infrastrukturnih projekata, Sekretarijat za saobraćaj sprovodi kampanje za popularizaciju aktivnih vidova transporta i održive mobilnosti. Jedan od najznačajnijih projekata za razvoj biciklističkog saobraćaja, a čija je realizacija planirana u narednom periodu je uvođenje Sistema javnih bicikala. Ovim projektom predviđeno je postavljanje 150 stanica za javne bicikle u okviru kojih će funkcionisati 1.000 električnih bicikala.

Plan održive urbane mobilnosti daje prednost drugačijem vidu kretanja. Umesto putničkog motornog saobraćaja, koji dominira prestoničkim ulicama, strategija je da se u narednom periodu Beograđani kroz grad više kreću pešice, ili na biciklu. Nadležni će u skadu sa ovim smernicama raditi na proširenju pešačkih, ali i biciklističkih staza.

- Poslednjih godina primećuje se povećanje broja biciklista na ulicama Beograda i njegovim rekreacionim prostorima - navodi se u Planu.

Foto Beoinfo

- Energetski i ekonomski podoban, biciklistički saobraćaj se danas vraća kao održivi vid transporta. Iako učešće biciklističkog saobraćaja iznosi ispod jedan odsto u ukupnoj raspodeli kretanja, može se reći da postoji snažan potencijal za njegovu značajniju upotrebu u svakodnevnim kretanjima stanovnika Beograda. Dve trećine putovanja u Beogradu ima prosečnu dužinu kraću od 30 minuta, a skoro 16 odsto kretanja je manje od deset minuta, što ukazuje na pogodnost učestalijeg korišćenja bicikla.

Prema POUM, topografija terena i plan razvoja su pogodni za širenje biciklističkog saobraćaja na teritoriji Novog Beograda i Zemuna. S druge strane, centar grada, odnosno staro gradsko jezgro, ima nešto nepovoljnije karakteristike u ovom pogledu, ali je i dalje u prihvatljivim granicama za savladavanje nedostatka konfiguracije terena.

Ljubitelji dvotočkaša najviše mogu da uživaju u prevozu širom Novog Beograda, ali i uz obale reka Save i Dunava. To su između ostalog i biciklistička staza od Marine Dorćol do Ade Ciganlije dužine 7,5 kilometara, zatim oko jezera na Adi Ciganliji (osam kilometara), kao i staze i trake (na trotoarima, zajedno sa pešacima) kroz blokove u Novom Beogradu (50 kilometara).

U starom delu grada nove trake za dvotočkaše izgrađene su i u Bulevaru oslobođenja od Autokomande do Save Maškovića, a biciklističke staze na Trgu Slavija, Bulevaru oslobođenja od Slavije do Veterinarskog fakulteta, Ruzveltovoj ulici i mnogim drugim.

- Uprkos relativno razvijenoj mreži, može se uočiti da se bicikl u Beogradu trenutno uglavnom koristi samo u rekreativne svrhe, a njegova upotreba ograničena je na obale reka. U cilju unapređenja i promovisanja nemotorizovanog vida kretanja "Parking servis" je u prethodnom periodu pokrenuo akciju "Parkiraj i bicikliraj" koji korisnicima omogućava da vozilo parkiraju po redovnoj ceni i da put nastave iznajmljenim biciklom.

Garaže i parkirališta koja nude ovu uslugu su garaža "Obilićev venac" i parkirališta "Ada Ciganlija", "Milan Gale Muškatirović" i "Sava centar". Ipak, pomenuti sistem nije zaživeo u meri u kojoj je to bilo planirano - navodi su u POUM.

Ilustracija V. N.

SUBVENCIJE ZA KUPOVINU

OVE godine Grad je rebalansom budžeta koji su odbornici usvojili početkom juna, izdvojio deset miliona dinara za subvencije za kupovinu 2.000 bicikala. Ljubitelji dvotočkaša koji su se prijavili za ovu vrstu podrške dobili su 5.000 dinara za kupovinu bicikla domaće proizvodnje.

PRVI URBANISTIČKI PLAN

BICIKL i biciklistički saobraćaj kao gradski saobraćajni podsistem nije bio adekvatno tretiran u urbanim planovima Beograda posle Drugog svetskog rata, navode nadležni u POUM.

- Prvi urbanistički plan u kome se u skromnom obimu pojavljuje koncept biciklističkih staza je takozvani etapni plan razvoja Beograda za period 1981-1990 - podsećaju nadležni.

- U tom dokumentu se predlaže da biciklistički saobraćaj treba razvijati u rekreativnim zonama, duž obala Save i Dunava i na prostoru Novog Beograda i Zemunu. Biciklističke staze treba graditi na glavnim pešačkim koridorima i opremiti saobraćajnice ka tim zonama biciklističkim stazama i pratećom opremom. Međutim, s obzirom na to da nisu bile obavezujuće za naredne korake planiranja, nije ni bilo značajnijih aktivnosti u njihovoj izgradnji.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (1)

Nova dimenzija života u delu Beograda koji se budi iz sna