ŠANSA ZA GENERALA! Potraga za dokazima da Ratko Mladić nije kriv: Šta se može učiniti nakon pravosnažne haške presude generalu?

S. J. M.

05. 07. 2021. u 07:55

NAKON pravosnažne presude Žalbenog veća Mehanizma za krivične sudove u Hagu, koje je odnosom 4:1 osudilo generala Ratka Mladića na doživotnu robiju za zločine u BiH, jedini pravni lek koji je preostao odbrani je eventualno pokretanje revizije postupka.

Foto AP

Međutim, ona je moguća jedino ako se u narednom periodu pojave toliko značajni dokazi, koji će baciti novo svetlo na ovaj slučaj i potpuno ga preokrenuti.

Generalov branilac Branko Lukić kaže, za "Novosti", da oni zasad nemaju nijedan novi i važan dokaz i da na tome tek treba da se radi.

- Mi za reviziju nemamo nikakav rok. Kad se detaljno analizira presuda, trebalo bi da se napravi tim ljudi koji će to raditi i da se vidi kojim sredstvima raspolažemo - kaže nam Lukić.

- Neophodno je pokrenuti novu istragu, da se kopa po arhivima, traže novi dokumenti. Sve dokaze koje smo da sada imali mi smo izneli na suđenju i u žalbi, ali su oni ignorisani. Ipak, verujem da će se pojaviti i novi, jer što više vremena prolazi, više dokaza i istine isplivava. Zato smo mi u Mladićevom postupku izneli mnogo više dokaza nego oni srpski optuženici kojima se sudilo ranije. Zbog toga su u njegovu presudu i prekopirali 2.000 presuđenih činjenica, kako bi mogli da ga osude i ne uzmu u obzir naše dokaze.

Lukić navodi da se za reviziju postupka ne mogu koristiti dokazi koje su navodili tokom postupka, ili oni koji su im bili dostupni do žalbe. Potreban kvalitet za ponavljanje postupka na sudu imaju samo oni dokazi za koje ranije nisu znali da postoje ili im nisu bili dostupni kao, na primer, ako su u vlasništvu obaveštajnih službi drugih zemalja.

Da li će možda u tu svrhu moći da koriste britanske dokumente, koji su obelodanjeni prošle godine, nakon što su predali pisanu žalbu, Lukić kaže da će proveriti. Ovi podaci mogli bi da imaju određenu težinu kao zvanični dokument britanske vlade:

- Međutim, sve što piše u tim dokumentima, mi smo već ranije pronašli, obradili i izvodili kao dokaze na suđenju. Suštinski se to ne razlikuje, ali četvorici sudija to nije bilo dovoljno. Samo je sudija Priska Nijambe razmišljala svojom glavom.

JEDINO ŠLjIVANČANINU USPELO

JEDINI kojem je uspelo da dobije reviziju postupka u Hagu je general Veselin Šljivančanin. Njemu je nakon izvođenja novih dokaza kazna sa 20 godina zatvora smanjena na 10, pa je odmah izašao na slobodu.

POSTUPAK Branko Lukić, Foto N. Fifić

Zahtev za reviziju je već dva puta odbijan Milanu Lukiću, osuđenom na doživotnu robiju za zločine u Višegradu. On je osuđen za ubistvo 53 muslimana, što je u Hagu tretirano kao istrebljenje. Međutim, Sud u BiH je za isto delo pre godinu i po dana osudio Radomira Šušnjara i naveo da je u tom zločinu ukupno stradalo 26 ljudi. Lukić je na osnovu te presude tražio reviziju, jer se broj žrtava prepolovio. To je značajno da bi se utvrdilo da li se radi u ubistvima ili istrebljenju, što može da utiče na visinu njegove kazne. Zahtev mu nije prihvaćen.

PROCEDURA

KADA se prikupe novi dokazi, svako ko je osuđen može da podnese Mehanizmu u Hagu zahtev za reviziju. Međutim, to ne znači da će revizija automatski biti prihvaćena. Zahtev se upućuje predsedniku suda, koji procenjuje da li su ispunjeni formalni uslovi, to jest da li ima nekih novih ključnih dokaza. Ako zaključi da ih ima, onda određuje tročlano veće koje zakazuje raspravu i odlučuje o tim novim dokazima. Oni mogu da smanje kaznu optuženom, da ga oslobode, da nalože ponavljanje suđenja, ili da zaključe da dokazi jesu novi, ali da nemaju tu težinu da utiču na pravosnažnu presudu i promene je.

Pogledajte više