JUGOSLAVIJA JE BILA SKLONA PADU I PALA JE: Građani Srbije su u zajedničkoj državi postali žrtveni jarčevi nadležni za sve moguće krivice

D.Matović

22. 03. 2023. u 16:31

IZ SVOG DOSIJEA, Dragoslav Mihailović je saznao da pažnju tajne policije uživa kao pristalica Rezolucije Informbiroa, odnosno golootočanin, ali i kao srpski nacionalista i saradnik francuske obaveštajne službe.

Mihailović na dodeli Andrićeve nagrade / Foto Z. Šaponjić

- Reč je samo o tome što sam već dugo govorio da je Jugoslavija sklona padu i da će pasti, te da Srbi moraju što pre da počnu da vode računa o svom životu izvan Jugoslavije. I samo to je u pitanju, nema ničega više. Titoizmu su ovakve ideje kakve su moje jako smetale, jer se kobajagi zalagao za Jugoslaviju, ali za svaku nevolju u njoj redovno je krivio Srbijance, to jest Srbe iz Srbije. Grubo kazano, Josip Broz je Jugoslaviju želeo da vidi kao zemlju bez Srba iz Srbije i kad god je mogao da ih liši nekog prava, on je to sprovodio, ređe preko Hrvata i Slovenaca, a češće preko drugih Srba, pre svega preko Crnogoraca.
Praćenje Mihailovića zvanično je vođeno od 1983. do 1990. On, međutim, veruje da je to trajalo mnogo duže, a godina 1983. obeležava vreme kad su zbog nečega to najzad počeli da unose i u neka dokumenta.

Foto: Profimedia

Tekst potpisa


- Moje praćenje i stalna obaveštajna kontrola trajali su do 1990, kada sam, izgleda, prestao da budem opasan po samoupravnu Jugoslaviju.
Iako se veoma često borio za golo preživljavanje, snaga njegovog talenta i borba da uspe u životu doveli su Mihailovića do zvanja akademika i jednog od naših najplodnijih stvaralaca.

SPORO PISANjE PRIČA

NIJEDNU od pripovednih knjiga nisam napisao kako sam želeo. Uvek su mi nedostajale dve-tri pripovetke - kaže Mihailović. - Ne radi se, naravno, o cenzuri, niko mi priče nije izbacivao iz knjiga, već ja nisam uspevao da ih napišem. Nikad nisam pisao brzo. Sporo pišem i romane, pripovetke pogotovo. Jednu priču pišem i po dve i po godine.
 

Ušao je u Srpsku akademiju nauka i umetnosti 1981. i krajem te godine prvi put je govorio da jezička politika Srbije nije dobra.
- Akademija me je pod svoj kišobran primila samo godinu dana posle smrti jednog zlog vukodlaka iz crtanog filma, koji je stotine hiljada ljudi zavio u crno i na čijim sam se zlokobnim listama nalazio tri decenije. Time mi je učinila veliku čast - govorio je akademik Mihailović, ali je vrlo brzo primetio da veći deo njegovih kolega u SANU ne želi da prihvati realnost u nauci o jeziku.

POLITIKA PROTIV SRBA

MIHAILOVIĆ je često isticao podatak da je na Golom otoku bilo najviše Srba.
- To je bila državna politika protiv Srba - smatrao je pisac. - Treba da postanemo svesni toga da je Tito izabrao Srbe kao svoje neprijatelje. To je bio jedan opasan režim, nije bilo ništa lakše u njemu nego u drugim socijalističkim zemljama. Izgledao je samo prihvatljivije, ali za one koji su u njemu stradali, to nije bilo opravdano. Josip Broz bio je vešt u tome da svoje strašne poteze prikriva i opravdava. Istoriografija se nije dovoljno bavila problemima titoizma. Na izvestan način, taj režim je postojao i posle Titove smrti. Jugoslavija se kao jedna zajednička zemlja obrukala u istorijskom smislu i tokom njenog trajanja srpski narod je sve vreme bio na udaru. Mislim da se savremena Hrvatska hrani lažima o Srbiji iz tog jugoslovenskog perioda, dosta su lagali Evropu i svet o tome šta su im Srbi navodno učinili.

Svaki Mihailovićev istup akademici su dočekivali žučnim osporavanjem i optužbama za zle namere. U govoru koji je naslovio "Rat Srpske akademije protiv Srbije", a koji je izazvao veliku javnu polemiku, tvrdio je da Odeljenje jezika i književnosti vodi tajni rat protiv Srbije.
- Ne shvatajući u kakvoj smo se opasnosti zbog svog nečinjenja zadesili, Akademija nije dovoljno učinila ni kad smo pri rušenju Jugoslavije bili izloženi čerupanju i batinanju kao ulični razbojnici uhvaćeni na delu - navodi Mihailović. - U drugoj i trećoj Jugoslaviji, može se slobodno reći, građani Srbije su postali žrtveni jarčevi nadležni za sve krivice. Akademija po delovanju nikako ne sme da bude antisrbijanska, a to dosad, kako god okrenuli, jeste bar donekle bila. Ona mora da se liši svojih saveznih pretenzija, čime zadužuje sebe da se i dalje, pre svega, bavi poslovima izvan Srbije, uvek, razume se, na račun nas odavde i na račun naših poslova.

Pogledajte više