ALBANCI GODINAMA SKRNAVE SRPSKU SVETINJU: Reporteri "Novosti" na Gazimestanu gde, uprkos upozorenjima naših sunarodnika, ne staje divlja gradnja

Dragana Zečević

11. 09. 2022. u 09:00

VIDLjIV sa okolnih puteva, na uzvišenju pokraj magistralnog puta Priština - Mitrovica, svedok slavnog junaštva srpske vojske, spomenik kosovskim junacima na Gazimestanu, sagrađen 1953. na inicijativu grada Prištine, a po projektu čuvenog arhitekte Aleksandra Deroka, godinama skrnave Albanci!

Foto Dragan Milovanović

Osim spomenika koji se svojom visinom izdvaja i uočava sa udaljenosti od nekoliko kilometara usred okolne šume, nedaleko od spomen-obeležja nazire se mnoštvo nelegalnih objekata, poluizgrađenih, koji, nadomak kompleksa, skrnave srpsku svetinju.

Pored prizemnog objekta firme "Oraca", nalik na magacin koji je još 2007. godine nelegalno izgrađen sa desne strane prilaznog puta koji od glavne magistrale vodi do spomenika, nešto ispred, na oko 150 metara od ulaska u spomen-kompleks, sa leve strane, u šta su se uverili reporteri "Novosti", izgrađen je "sveži" betonski temelj. Iako su radovi trenutno obustavljeni, uređen je prilazni put, koji ukazuje na nameru da se radovi ovde nastave.

Foto Dragan Milovanović

Naš reporter na vrhu kule, odakle puca pogled

- Ovo je nečuveno i ne postoji nigde na svetu da se jedan spomenik koji postoji vekovima, ovako, praktično zaklanja. Prvo je pre petnaestak godina sa desne strane prilaznog puta sagrađeno nekakvo skladište, pa su sa leve strane na poljanama građene kuće, a sada je završen temelj za nekakav objekat gotovo pored samog puta koji vodi ka spomen-kompleksu - priča nam ogorčeno Jovan S. (63) iz okolnog srpskog sela, udaljenog nekoliko kilometara od spomenika.

 

Naš sagovornik ukazuje da niko od nadležnih prištinskih privremenih institucija ne reaguje na nelegalnu gradnju iako se, kako objašnjava, spomen-komples čak i po tzv. kosovskom zakonu nalazi u zaštićenoj specijalnoj zoni. Iako su, kaže, mediji danima "brujali" kada je te 2007. ovde nikao prvi nelegalni objekat, adekvatne reakcije i zabrane su izostale.

RENOVIRANO

ČITAV kompleks od više stotina metara ograđen je žičanom ogradom. Renoviran je pre nekoliko godina povodom obeležavanja šest vekova od Kosovske bitke, kada su oko kule postavljeni beli stubovi od mermera.

- Plašim se da će i sada biti isti slučaj i sa novim betonskim temeljom. A, odmah ispred betonske konstrukcije, izgrađen je asfaltni put koji vodi do višespratnice i desetina okolnih kuća - govori nam Jovan.

Foto Dragan Milovanović

Nelegalne kuće načičkane kao pečurke nadomak spomenika

Idući dalje ka spomeniku, sa jedne i druge strane, nailazimo na poljane. Na samom ulazu u spomen-kompleks su dva montažna objekta kosovske policije, čiji pripadnici dočekuju posetioce, kojih očigledno ima u svako doba dana. Pri dolasku srećemo automobil sa dvoje mladih koji se vraćaju iz posete. Pripadnik kosovske policije, Srbin, traži nam lična dokumenta i dozvoljava da uđemo na poljanu opevanu mnogobrojnim pesmama, na kojoj se, tvrde posetioci koji ovde dolaze godinama, oseća "neopisiva energija".

VEKOVI

IAKO su do 1953. ovde postojala spomen-obeležja, ona su kroz vekove rušena. Ovaj spomenik, u obliku kule i nalik srednjovekovnom utvrđenju od kamena, visok je 25 metara i nalazi se na malenom uzvišenju nasred poljane.

- Ovde sijaju duše kosovskih junaka. Njihova hrabrost da krenu u boj sa neuporedivo brojnijom i opremljenijom turskom vojskom i sada je neshvatljiva, ali njihove žrtve nisu bile uzaludne - sećamo se reči baka Mare Lazarević iz okolnog Babinog Mosta, sela u opštini Obilić, koja je obilazila radove dok se gradio spomenik, a čiji je otac bio glavni majstor.

Foto Dragan Milovanović

 

I dok je okolni plato popločan, na prednjoj strani spomenika, posetioce dočekuju stihovi čuvene Lazareve kletve uoči Kosovskog boja:

KO je Srbin i
srpskoga roda,
A ne došao na
boj na Kosovo,
Ne imao od
srca poroda
Ni muškoga
ni devojačkoga,
Od ruke mu ništa
ne rodilo
Rujno vino ni
pšenica bela
Rđom kapo dok
mu je kolena...

Drvena vrata sa zadnje strane spomenika, koja su za Vidovdan ove godine bila zatvorena, sada su otvorena i može se popeti do vrha kule do kojeg vodi 113 stepenika. Kraj stepenika na zidovima uklesani stihovi epskih pesama iz kosovskog ciklusa, a na samom vrhu na bakarnoj ploči, nalazi se čitav plan Kosovske bitke.

Foto Dragan Milovanović

 

Sa vrha kule, široke tek nekoliko metara pogled puca na okolni prostor i čitavo polje oko spomenika. Osim termoelektrane "Obilić", jasno se vide i vrhovi Šar-planine, ali, nažalost i okolni objekti koji ne bi tu smeli da budu. Ostaje, ipak nada da će se konačno oglasiti neko od "međunarodnih faktora" na KiM koji su po pravilu godinama nemi posmatrači uništavanja srpskog verskog i kulturnog nasleđa na Kosovu i Metohiji.

SPECIJALNA ZONA

POZNAVAOCI prilika na Kosmetu izražavaju bojazan da privremene prištinske institucije neće sprečiti ove radove, pored puta koji vodi do spomenika.
Navode naši sagovornici da se čak i u tzv. kosovskom zakonu (br. 03/L - 039 iz februara 2008. godine) navodi da će "memorijalni spomenik Gazimestan i susedno Barjaktarevo turbe biti deo jedne Specijalne zone koju treba zaštititi od aktivnosti koje mogu narušiti istorijski, kulturni ili arheološki kontekst odnosno prirodno okruženje ili estetsko- vizuelnu sredinu".

Pogledajte više