MOGUĆ I NOVI 17. MART DA ZBRIŠU SRBE: Upozorenje predsednika Vučića

D. R. Đ.

26. 09. 2020. u 08:57

ODBIJANjE Prištine da se u nastavku dijaloga kojim posreduje Evropska unija razmatra i pitanje još pre sedam godina dogovorene Zajednice srpskih opština, nesumnjivo će pogoršati atmosferu u tek obnovljenim razgovorima dveju strana, a da Srbe na Kosmetu može da zadesi crni scenario, nalik onom iz 2004. godine, juče je upozorio predsednik Aleksandar Vučić.

Foto

On je naveo da se sada dešava ono na šta je upozoravao i EU i sve međunarodne zvaničnike, a to je da Albanci ne misle da Srbi treba da imaju bilo šta već da oni koji su im stvarali takozvanu državu treba samo da pritisnu dugme i da Srbija prizna nezavisnost.

- Onda će da izazovu novi 17. mart, kao 2004. godine, da proteraju 95.000 Srba koji su ostali i time bi završili svoj posao - rekao je Vučić za TV Pink.

Pre 16 godina, podsetimo, u trodnevnom nasilju Albanaca nad Srbima na KiM nastradalo je nekoliko desetina naših sunarodnika, ranjeno je više stotina, a proterano je njih oko 4.000. Srušeno je i zapaljeno 35 crkava i manastira, više od 800 srpskih kuća, kao i škole, pošte i domovi zdravlja. Ne zaboravljajući ovu nečuvenu hajku koja se odigrala pred očima međunarodnih predstavnika na Kosmetu, ZSO je 2013. i bila zamišljena kao institucionalni mehanizam koji bi služio zaštiti Srba.

Time što je premijer privremenih institucija u Prištini Avdulah Hoti izjavio da je pitanje ZSO "završeno" 2013. godine, prema oceni Vučića, iznet je najstrašniji argument protiv prištinske strane, jer je "danas 2020. godina, a obaveze iz aprila 2013. nisu ispunjene".

- Kompromisno rešenje nije moguće postići dok ne dođe do dubinskih promena u glavi ljudi u Prištini, dok ne shvate da su stvari u svetu drugačije, da Srbiji nisu zatvorena vrata u Vašingtonu, da ne mogu više da računaju na stoprocentnu podršku onih koji su ih u kolevci ljuljali. Neće Amerikanci promeniti stav o nezavisnosti Kosova, ali imamo otvorenija vrata za delovanje srpske politike i naših ideja - naveo je predsednik.

Foto

Na konstataciju novinara da se u medijima može čuti da Brisel i Priština prave "tajmaut" u dijalogu do izbora u SAD i moguće pobede Džozefa Bajdena, Vučić je rekao da, ako posmatra iz perspektive Srbije, može da postavi pitanje: da, i šta onda?

- Nemam nikakve sumnje da bi Brisel voleo pobedu Bajdena i šta onda? Onda ćete da pritisnete Srbiju da mora da uradi to i to. Mi kažemo da, hoćemo, moramo, možemo, ali nešto. A to što želite od Srbije nije sigurno da možemo i hoćemo. I šta ćemo onda? - upitao je predsednik.

GRENEL: DOGOVOR O JEZERU TRAMP

BEOGRAD i Priština saglasni su da se jezero Gazivode nazove po predsedniku SAD Donaldu Trampu - objavio je na "Tviteru" Trampov specijalni izaslanik za pregovore Ričard Grenel.

Foto

- Kako nazvati jezero koje za Kosovo i Srbiju predstavlja ozbiljnu prepreku uprkos tome što su SAD skovale kompromis da se pokrene studija izvodljivosti za stvaranje radnih mesta i više energije za region... pa su se obe strane saglasile s novim imenom: Jezero Tramp - napisao je Grenel.

Iako su posrednici iz EU najavljivali da će se sledeće nedelje voditi diskusija o "manjinskim zajednicama", a što srpska strana naziva razgovorima o ZSO, do toga neće doći, a objašnjenje iz Brisela glasi: datumi i agenda isključivo su u rukama dveju strana koje pregovaraju.

Avdulah Hoti, Foto

- Na EU je, kao posredniku, da omogući dogovor Beograda i Prištine, a ne da nameće rešenja ili komentariše proces. Pitanje ZSO mora biti rešeno kao deo sveobuhvatnog sporazuma - rekao je juče portparol EU Peter Stano, uz ocenu da nema krize u dijalogu i da proces u Briselu napreduje.

Prema mišljenju šefa diplomatije Ivice Dačića, EU neće ili ne može da ima "ulogu gvozdene pesnice" i natera Prištinu da poštuje dogovoreno u dijalogu sa Beogradom, dok se u slučaju SAD pokazalo da joj ona ne nedostaje.

Dačić je za TV Prva rekao da pre nego što počne da deli lekcije bilo kome u Srbiji vezano za Kosovo EU mora da se osvrne na to da posle sedam godina nije realizovano ono što je dogovoreno.

Pogledajte više