PLENKOVIĆ ZA SANKCIJE, A ORBAN BRANIO SRBE NA KiM: Nastojanja Hrvata i Albanaca da se kazni Beograd bez većeg odjekta u Granadi

S.Rovčanin Tomković

07. 10. 2023. u 10:00

KAO što se i moglo očekivati, hrvatski premijer Andrej Plenković juče je na sednici Evropskog saveta u Granadi najžešće optužio Beograd za krvave sukobe na severu Kosova i Metohije, pozivajući još jednom zvaničnike EU da se našoj državi uvedu sankcije - saznaju nezvanično "Novosti".

Foto: Tanjug

Predsednik hrvatske vlade, kako prenose naši izvori, prednjačio je u napadima na Srbiju označavajući je kao krivca za "terorističku akciju" u Banjskoj, nijednom ne pomenuvši da je tome prethodio višemesečni teror Kurtijevog režima nad našim narodom u južnoj pokrajini. Tako je Plenković samo dodao novu kockicu u mozaik tradicionalne antisrpske politike, koju zastupa Zagreb, mada naši sagovornici ne isključuju mogućnost da je instrukcije za ovakav žustar nastup dobio od Nemačke, čiji je ambasador u Prištini akciju u Banjskoj označio kao "agresiju".

Nasuprot hrvatskom premijeru, predsednik mađarske vlade Viktor Orban otvoreno je branio srpsku stranu. Naime, on je kazao da je za krvavi obračun na severu KiM glavni krivac Kurti i pozvao je evropske kolege da konačno shvate kako se Priština ponaša. Naveo je, takođe, da naši sunarodnici na KiM već dve godine pate i trpe provokacije. Ponovio je da bez Srbije nema stabilnosti na Balkanu.

Šef evropske diplomatije Đozep Borelj, kako kažu izvori "Novosti", faktografski je naveo sve ono što su o događajima u Banjskoj navele obe strane.

Ukratko, to su ključni detalji sa jučerašnje sednice Evropskog saveta, koja je usledila nakon Trećeg samita Evropske političke zajednice. Prolog za pomenutu debatu bila su otvorena zalaganja lažne države Kosovo i Albanije da se protiv naše zemlje uvedu sankcije zbog događaja u Banjskoj. Pokrovitelj ove ideje bila je Hrvatska, a naši sagovornici kažu da je plodno tle dobila i kod Litvanaca, Letonaca i Estonaca. No, zasad su dometi ovakve inicijative skromni, pošto za njeno sprovođenje nema konsenzusa u "klubu 27".

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je, odlazeći iz Španije, gde je razgovarao sa više od 30 lidera, među kojima je bio i predsednik Francuske Emanuel Makron, rekao da je njegov posao da objasni pozicije Srbije, "što ću nastaviti da radim":

- Borićemo se za svoju zemlju svom snagom i nadam se da ćemo u tome uspeti.

Premijerka Ana Brnabić ocenila je da je predsednik Vučić na samitu u Granadi uspeo da otkloni opasnost od donošenja odluke o uvođenju sankcija Srbiji, o čemu je bilo reči u međunarodnoj zajednici nakon incidenta u Banjskoj 24. septembra.

- Predsednik je imao veliki broj sastanaka tamo sa mnogo zvaničnika i razgovarali smo kada je završio. Želela sam da mu pružim podršku jer čak nisam ni sigurna da li u potpunosti razumem ogroman teret koji je preuzeo na sebe kako bi zaštitio Srbiju i srpski narod na KiM. Mislim da je uspeo da otkloni neposrednu opasnost od uvođenja sankcija, ali ne mogu da govorim o detaljima - rekla je premijerka.

Istakla je da je od incidenta u Banjskoj pokrenuta lavina dezinformacija iz Prištine, a da je predsednik svojom pribranošću, neverovatnim napornim radom i fokusiranošću, uspeo da to zaustavi.

- Da li su prošli kriza i teška vremena - nisu. I dalje postoje ogromni pritisci sa svih strana, pritisici i iz regiona i, kao što su mogli da vide svi naši građani, ogromna želja da se ova situacija u južnoj pokrajini iskoristi i uvedu sankcije Srbiji - ocenila je premijerka.

Inače, Vučić je razgovarao sa premijerom Velike Britanije Rišijem Sunakom, predsednikom Vlade Gruzije Iraklijem Garibašvilijem, prvim čovekom Crne Gore Jakovom Milatovićem, premijerkom Islanda Kastrin Jakobsdotir, predsednicom vlade Italije Đorđom Meloni, liderom Rumunije Klausom Johanisom, liderom Ukrajine Vladimirom Zelenskim, premijerima Norveške Jonasom Garom, Luksemburga Gzavijeom Betelom i Holandije Markom Ruteom...

Ristuča: Više vojnika Kfora

KOMANDANT Kfora Angelo Mikele Ristuča izjavio je juče, na kraju svog mandata na Kosovu i Metohiji, da misija NATO nastavlja svoju ulogu na terenu, s dodatnim trupama koje uskoro stižu i da samo političko rešenje može doneti mir u regionu.

- Situacija na KiM je sada mirnija nego pre nekoliko nedelja. Ovo je bila veoma izazovna godina za nas. Ova kriza je zahtevala vojne i diplomatske napore da se stvori stabilnija situacija. Zakomplikovala se zbog više faktora, nepoverenja među stranama, dugo nerešenih pitanja, toksičnih narativa tokom ovih nedelja, preduzeto je mnogo akcija. Dodatne trupe će nastaviti da dolaze od drugih saveznika - rekao je on.

Pogledajte više