PČELARI VRCAJU ISTORIJSKU CENU: Proizvođači meda iz valjevskog kraja, kao i kolege iz čitave zemlje, najzad zadovoljni
PČELARI u valjevskom kraju, kao i u čitavoj Srbiji, zadovoljno trljaju ruke jer je cena bagremovog meda dostigla istorijski maksimum - više od sedam evra po kilogramu! Uz to, nadaju se i dobroj paši zato što, kako kažu, vremenski uslovi su ove zime pogodovali pčelama, a i početak sezone obećava.
Foto Tanjug
Objašnjavaju da je za pčele idealna dugotrajna zima, sa snegom i vlagom, a još bolje je da prolećni razvoj počne kasnije, ali da bude buran. U nižim krajevima, počela je da cveta šljiva, ima dosta maslačka, pčele su u odličnoj kondiciji...
- Na planeti danas nema države u kojoj se bagremov med otkupljuje za 7,1 evro po kilogramu - kaže predsednik Saveza pčelarskih organizacija Srbije dr Rodoljub Živadinović.
- Osim što pčelari Srbije imaju zaista jednu od najboljih cena u istoriji, oni po kvalitetu bagremovog meda nemaju ozbiljnu konkurenciju u čitavom svetu! Nisu, međutim, konkurentni na svetskom tržištu kad su druge vrste meda u pitanju, ali bagremovog bismo mogli da izvezemo koliko god da proizvedemo. Dr Rodoljub Živadinović, Foto Privatna arhiva /Tanjug
Živadinović je u Valjevu, tokom tribine koju je o uticaju klimatskih promena organizovalo ovdašnje udruženje pčelara "Nukleus", podsetio da je pogon za prikupljanje i plasman meda u Rači otvoren da bi se i u Srbiji postigla realna tržišna cena, kakva je u inostranstvu. Ali, i da bi se pčelarima apsolutno garantovala isplata otkupljenog meda, jer se ne prodaje kupcu dok ne plati, ili ne položi bankarsku garanciju.
- Nadamo se da će proleće biti berićetno za pčele - kaže pčelar Saša Krstivojević, iz Krčmara kod Mionice. - Zbog kiše i snega ima dosta vlage, pa ako su vlasnici pčele tokom zime dobro prihranjivali i lečili, one bi sada trebalo da su optimalno spremne da prikupljaju polen.
MODEL
- NEMAMO velika obrtna sredstva, da kupimo znatne količine meda, pa ih postepeno prodajemo - objašnjava Živadinović.
- Nama med prodaju pčelari koji žele da postignu bolju cenu, pogon mora da bude samoodrživ i samo pokriva troškove, a sav profit ide pčelarima, pa zato danas imamo najveću otkupnu cenu. Ranije je najveću otkupnu cenu imala Mađarska, a sada Srbija.