NEVOLJE GRADSKIH POLJOPRIVREDNIKA: Mnogi Jagodinci odlučili da na obodu grada, u okolnim selima, zasnuju proizvodnju

Z. GLIGORIJEVIĆ

17. 08. 2021. u 08:25

PORED trenda da gradske porodice kupuju ili iznajmljuju seoska domaćinstva, sve je više i građana koji kupuju njive na kojima uzgajaju voće ili povrće.

Foto Z. Gligorijević

Goran Radojičić iz Jagodine, mehaničar, nekada zaposlen u vazduhoplovnom zavodu "Moma Stanojlović" i sportski pilot, prodao je čak i svoj ultralaki avion - da bi kupio traktor i stubove za uzgoj kupina.

Imanje do njegovog, od tri hektara u Trnavi, nadomak Jagodine, pazario je saobraćajni tehničar Dragoslav Spasić, te zasadio po 1.000 stabala lešnika i kajsije.

Oni su, sa još trojicom Jagodinaca, pre dve godine osnovali zemljoradničku zadrugu "Moravski voćari". Računali su i na subvencije od 7,5 miliona za mlade zadrugare, kako bi napravili objekat za preradu voća, ali su se razočarali kada su shvatili da će morati baš mnogo da ulože da bi se uopšte i kvalifikovali za subvencije, a suočeni su i sa drugim problemima...

- Aplicirao sam za projekat "10-40-50", da bih kupio traktor, ali mi banka nije odobrila kredit jer nemam prihode od voćnjaka, koji još nije počeo da rađa. Dobio sam državne subvencije od oko 10.000 evra za ogradu, sistem za navodnjavanje, poljoprivredne mašine i sadnice, ali sam uložio mnogo više. U svakom slučaju, posao u voćnjaku me relaksira, sklonim se od gradske vreve, a računam i da će mi zarada od lešnika biti lep dodatak penziji - kaže Spasić.

Dragoslav Spasić, Foto Z. Gligorijević

Radojičić, koji na 2,4 hektara uzgaja dunju, kupinu sorte loh nes i mađarsku višnju - vrhunske plemenite klase - suočen je i sa nedostatkom radne snage, pa ove godine višnju nije ni brao...

- Kupina je podbacila, ali je cena od 220 po kilogramu "u rinfuzu" i prve klase od 400 dinara sve nadoknadila. Lane je kilogram plaćan 50 dinara po kilogramu, a da je cena bila na nivou ovogodišnje, zaradio bih milion i po dinara. Nažalost, u poljoprivredi ništa ne može da se planira - ocenjuje Radojičić i dodaje da je, bez obzira na to što je posledice suše predupredio navodnjavanjem, rod dunje desetkovan, jer ga je aprilski mraz "obrao" pre vremena.

Umesto projektovanog prinosa od 16 do 20 tona po hektaru, procenjuje da će ubrati samo tonu i po.

Pogledajte više