"Iskanderi" nagotovs, prvi udar na zemlje Baltika i Poljsku: Rusija objavila ciljeve u 12 evropskih država (MAPA)
FABRIKE dronova u 12 evropskih država koje dostavljaju bespilotne letelice za ukrajinsku vojsku postale su prioritetni ciljevi ruskih raketnih jedinica. Ministarstvo odbrane Rusije objavilo je spisak fabrika, njihove adrese i tipove dronova koje prodaju Kijevu.
Foto: Vikipedija
Zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev izjavio je da spisak treba shvatiti kao potencijalne ciljeve ruske armije i da dalji razvoj situacije zavisi od toga kako će nastaviti da se ponašaju zemlje koje su do sada proizvodile dronove i prodavale ih Ukrajini. Svoju poruku Medvedev je završio: "Laka vam noć, evropski partneri".
Na Zapadu su odlučili da povećaju proizvodnju dronova za Ukrajinu i da na taj način pomognu Kijevu koji ima sve manji odaziv na mobilizaciju. Ukrajinska vojska manjim dronovima napada ruske snage koje se polako približavaju Slavjansku i Kramatorsku do kojih im je ostalo još po desetak kilometara.
Zahvaljujući toj pomoći sa Zapada, Ukrajinci gađaju i objekte u dubini ruske teritorije kao i naftne terminale u Lenjingradskoj oblasti na Baltiku i u Novorosijsku na Crnom moru.
U Moskvi ocenjuju da kompanije koje proizvode dronove, delove za njih, kao i za rakete, postaju "strateška pozadina" ukrajinske vojske. Cilj je da se Kijevu omogući da gađa u dubinu Rusije bez opasnosti od uništenja pogona, čime se uključuje u vojnu eskalaciju veliki deo Evrope. U Moskvi poručuju da zemlju gde su fabrike dronova za Ukrajinu doživljavaju kao zemlju koja ratuje protiv Rusije.
Istok se sprema za rat
Foto: Vikipedija
Direktor Spoljne obaveštajne službe Rusije Sergej Nariškin izjavio je da se države istočne Evrope pripremaju za rat protiv Rusije i Belorusije. Poljska i zemlje na Baltiku, precizirao je, povećavaju svoj mobilizacioni potencijal.
- NATO je odredio da glavni u napadu treba da budu Poljska i države na Baltiku koje povećavaju broj vojnika i intenziviraju rad mreže agenata - objasnio je Nariškin u Kalinjingradu na sednici Kolegijuma Spoljne obaveštajne službe Rusije i KGB Belorusije.
Najaktivniji su u tome Velika Britanija i Nemačka, zatim Poljska, Danska, Holandija, Češka, Litvanija, Letonija, kao i Španija, Italija, Izrael i Turska. U fabrikama tih zemalja proizvode se dronovi FP-1,FP-2 kakvi su leteli do Iževska, Kazana i Lenjingradske oblasti, zatim "stiker", pa "da vinči" "anubis", HaKi, AK-1000, AQ-400, "kosa", "ruta", AN-196, "ljutij", RAM-2X i "bulava".
Šef predsedničke administracije Ukrajine Kiril Budanov je nedavno kazao da se ukrajinski dronovi proizvode od inostranih komponenata, na stranim mašinama.
- Čak i printeri 3D na kojima je napravljena većina detalja dronova proizvedeni su u inostranstvu kao i sirovine koje oni koriste. Osim što sastavlja dronove od zapadnih delova, Ukrajina dobija i već gotove dronove - kazao je Kiril Budanov, dok je Vlada Velike Britanije saopštila da će poslati Kijevu više od 120.000 dronova. Foto: Printskrin Ministarstvo odbrane Rusije
Rusi bi mogli da gađaju fabrike dronova koje rade za ukrajinsku armiju "orešnikom", "kalibrom", "cirkonom" i "iskanderom-M". To bi bili prvi udari Rusije posle završetka Drugog svetskog rata, što bi se moglo pretvoriti u sukob Rusije protiv dela evropskih zemalja.
Moskovski vojni eksperti i istoričar PVO Jurij Knutov kaže da objavljeni spisak nije kompletan jer u njemu nema Francuske, što znači da će biti dopune. Francuska proizvodi dronove koji su slični ruskim "geranima". Knutov procenjuje da bi prvo upozorenje mogle da dobiju zemlje na Baltiku i Poljska raketom "iskander-M" čija je bojeva glava, teška je 450 kilograma dovoljna da se sruši manja fabrika dronova. Za udaljenije fabrike morala bi se koristiti interkontinentalna raketa "jars" sa konvencionalnom bojevom glavom.