CENE LIFTOM JURE GORE, A SPUŠTAJU SE PEŠKE: Evropa nespremna za energetske šokove izazvane iznenadnim krizama
Američki i izraleski udari na Iran direktno su se odrazili na džep evropskih građana.
Foto: Goran Čvorović
U roku od samo nekoliko dana, cene energenata odletele su u nebo. To se odmah odrazilo i na stanje na benzinskim pumpama. U Francuskoj je litar dizela, tako, premašio dva evra, a niko ne zna kada će i na koliko porast biti zaustavljen.
Automatski, to ima kaskadnu rekaciju na cene svega ostalog, "od igle do lokomotive", jer transport utiče praktično na formiranje maloprodajne vrednosti svakog proizvoda. To se najbolje ogleda odlaskom u najbliži supermarket.
Stručnjaci ističu da je evropskih sektor energenata loše pripremljen za krizne trenutke i da fluktuacija cena praktično prati svakodnevno stanje na tržištu, bez efikasnih mera koje bi to mogle da stabilizuju.
Svaka zemlja poseduje određene rezerve energenata. U Francuskoj se to, na primer, meri tromesečnom potrošnjom u normalnim uslovima. Ali, vozači u kriznim situacijama hrle da napune rezervoare. Takođe, postoji strah da se rezerve ne mogu dopuniti, što odmah stvara deregulaciju na tržištu.
Kroz sličnu situaciju u zapadnoj Evropi prošli su u trenutku kada je Rusija izvršila napad na Ukrajinu. Cene goriva na pumpama krenule su tada da skaču, i dugo su bile iznad dva evra za litar, dok nisu pronađeni alternativni putevi snabdevanja. Ocenjuje se da bi stanje sada, čak, moglo da bude i gore, ako se u obzir uzme značaj Ormuskog moreuza kojim prolazi dvadeset odsto svetske potražnje za naftom.
PO GLAVI 333 LITRA
U strahu od nestašica zbog rata, ponovo mogu da se vide vozači koji pune kanistere praveći zalihe. Vlasti upozoaravaju da jedno lice može da kupi za ličnu upotrebu do 333 litra benzina ili do 1.000 litara dizela, ali mora da ih prevozi u specijalnim kanisterima kupljenim na benzinskim pumpama. Vozilo kojim se gorivo prevozi mora takođe da ispunjava određene bezbednosne uslove, poput posedovanja protivpožarnih aparata i pravilnog učvršćivanja posuda sa gorivom. Ove količine su uglavnom teoretske, jer je skladištenje u domaćinstvu ograničeno na svega dvadest litara, daleko od izvora toplote. U periodima napetosti u snabdevanju vlasti mogu dodatno da pooštre pravila. Vozači koji ih ne poštuju, rizikuju kaznu od 1.500 evra, pa i više u slučaju ponovljenog prekršaja ili ugrožavanja drugih lica.
Evropljani su u poslednje vreme ušli u seriju poskupljenja, imajući u vidu da je cene u prodavnicama prethodno naduvao Trampov carinski rat. Svaki put kada dođe do nekog značajnog geopolitičkog potresa u svetu, običan građanin, tako, mora da zavuče ruku u džep. To je sada slučaj s ratom na Bliskom istoku.
Vozači intervjuisani na pumpama ističu da ne mogu da shvate zbog čega cene goriva tako brzo rastu, kada rezerve za tri meseca nisu ni izbliza potrošene. Stručnjaci im objašnjavaju da država odmah mora da kupuje nove količine koje sada skuplje plaća i da im je za to potreban dodatni novac. Zanimljivo je i objašnjenje jednog analitičara koji ističe da, kada je reč o poskupljenju, cene "idu liftom", a kada se kasnije radi o pojeftinjenju, "silaze stepenicama". Zbog sega, neki su, čak, preko medija pozvali na pobunu.
Ocenjuje se da je poslednja izjava američkog predsednika Donalda Trampa da je "rat uskoro gotov", zapravo samo usmerena smirivanju tržišta energenata. Ekspresno, cena barela je posle samo nekoliko Trampovi reči, spala sa gotovo 120 evra, na blizu 93. Pitanje je međutim koliko su ciljevi koje je Vašington postavio pre početka udara i ostvarni. Tome treba dodati i pretnju Irana da će do daljnjeg "blokirati naftu s Bliskog istoka".