KAKO JE PREPOLOVLJENA POMOĆ ZA UKRAJINU: Zbog čega članice EU nisu uspele da se dogovore oko korišćenja ruskih aktiva
JEDINSTVO Evropske unije ponovo je palo na ispitu oko Ukrajine.
Foto AP
Članice EU nisu uspele da se dogovore oko korišćenja zaleđenih ruskih aktiva za pomoć ovoj zemlji. Zato su u Briselu odlučili da se zajednički zaduže za dvostruko manju sumu od 90 milijardi evra, ali ni u tome neće učestvovati sve države.
Belgijanci, i pored žestokih nagovaranja i pritisaka, nisu popustili ni za jotu kada je u pitanju korišćenje blokiranih ruskih sredstava koja se nalaze u međunarodnoj investicionoj kući "Juroklir" čiji je sedište na teritoriji kraljevine, bojeći se da sami na kraju ne izvuku najdeblji kraj kada ih Moskva bude tužila.
Zbog toga je, umesto prvobitnog plana predsednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen, kojoj se u ovoj nameri pridružio i nemački kancelar Fridrih Merc, da se od oko 210 ruskih milijardi Kijevu pošalje 180 u vidu pomoći da prebrodi sledeće dve godine, došlo do upola manje sume i to na osnovu zajedničkog zaduživanja članica, bez diranja u ruske pare.
- Gori sam nego Orban – okrenuo je ozbiljnu temu na šalu belgijski premijer Bart de Vever, poštujući tako specifičan osećaj za humor karakterističan za ovaj deo Evrope.
I to zaduživanje će, međutim, proći bez nekih država. Mađarska, Češka i Slovačka su decidirano odbile da dalje pomažu Ukrajini u ratu s Rusijom, pa su izdejstvovale da ne učestvuju u otplati kredita od 90 milijardi koje će Evropljani uzajmiti na tržištu uz garancije iz budžeta EU. Rate će plaćiti 24 preostale države.
- Mađarska, Slovačka i Češka su napravile zajednički blok. To je ohrabrujuće. Nastavićemo našu saradnju – poručio je mađarski premijer Viktor Orban posle neuspeha dvadeset sedmorke da koristi zaleđena ruska sredstva i istovremeno izrazio žaljenje zbog "ratne strategije" koju vodi EU.
Novac je preko potreban Ukrajini koja će ostati bez para krajem prvog tromesečja sledeće godine. A drugi nema ko da joj pomogne, jer su Amerikanci zavrnuli slavinu. Ukrajinski predsednik Vladimir Zelenski je bio u Briselu na samitu, insistirajući na potrebi da dođe do preko potrebnog keša. Pronađeno je kakvo-takvo rezervno rešenje, a u Briselu su pokušali da ga predstave kao spasonosu soluciju.
- Ne verujem da je ikada do sada u istoriji došlo do garantovanja 90 milijardi nekoj drugoj zemlji za period od dve godine – poručila je Mete Frederiksen, premijerka Danske, zemlje koja do novogodišnje noći predsedava EU.
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen je poručila da će ovaj beskamatni kredit Kijev vratiti tek kada od Moskve dobije ratnu odštetu.