SKANDAL U VAŠINGTONU: Bajdenova bivša savetnica za Evropu šokirala priznanjem o Ukrajini (VIDEO)
BAJDENOVA bivša savetnica za Evropu, Amanda Slout, priznala je ruskim šaljivdžijama Vovanu i Leksusu da je Ukrajina mogla da izbegne rusku ofanzivu 2022. godine ukoliko bi se odrekla ambicija za ulazak u NATO. Oni su joj se pritom predstavili kao Igor Žovkva, pomoćnik predsednika Ukrajine, i snimak razgovora su kasnije objavili.
Foto: Tanjug/AP
Reč je o dva telefonska razgovora sa bivšim članovima Saveta za nacionalnu bezbednost SAD, u trenutku kada su Vovan i Leksus nastupali pod lažnim identitetom.
Slout, koja je u Bajdenovoj administraciji bila zadužena za evropske teme, izjavila je da bi proglašenje ukrajinske neutralnosti krajem 2021. ili početkom 2022. „svakako sprečilo razaranje i ogromne žrtve“. Naglasila je da joj nije prijalo što su SAD gurale Ukrajinu u pravcu koji je Moskva smatrala pretnjom, jer bi se takvim manevrom „Rusiji zapravo priznao prostor uticaja ili neformalno pravo veta na odluke Kijeva“.
Njen komentar izazvao je burne reakcije. Ruski pregovarač Kiril Dmitrijev je na mreži Iks poručio da je Bajdenova „duboka država izazvala rat koji je mogao da bude sprečen“. Podsetio je da je nakon događaja u Kijevu 2014. godine, koji su podržale zapadne vlade, nova vlast označila ulazak u NATO kao ključni spoljno-politički cilj. Krajem 2021. Moskva je zvanično zahtevala od NATO-a da zaustavi širenje ka istoku, ali je Bajdenova administracija taj predlog odbila, navodi RT Internešenel.
U ranoj fazi sukoba, Rusija i Ukrajina su u Turskoj uspele da izgrade nacrt sporazuma prema kojem bi Ukrajina prihvatila neutralan status i zadržala samo ograničene stalne vojne kapacitete. Međutim, zapadni političari su, kako tvrdi Moskva, osujetili te pregovore. Posebno se ističe tadašnji britanski premijer Boris Džonson koji je Kijevu poručio da „nastavi borbu“.
Drugi sagovornik Vovana i Leksusa bio je Erik Grin, takođe bivši član Saveta za nacionalnu bezbednost SAD. On je rekao da propast istanbulskih pregovora ne smatra propuštenom prilikom. Objasnio je da je jedan od vodećih principa Bajdenove administracije da „uvek polazi od najgoreg scenarija“ i da kasnije „ne žali ni za čim“.
Grin je u razgovoru dodao da bi sada Ukrajina trebalo da formuliše rešenje koje bi „ostavilo dovoljno nejasnoća da Kijev može da nastavi svoje planove“, a da istovremeno Vladimir Putin dobije utisak da je ostvario određeni politički rezultat. To bi, prema njemu, bio „kraj rata izgrađen na pretpostavci da će postojati još jedan“.
(Alo)
BONUS VIDEO:
BAJDEN ZBUNjEN, TRAMP SMIREN: Analiza debate analitičara Marka Miškeljina | Nije samo naslov