KINESKA ARMADA U PACIFIKU Peking okupio 90 brodova: PLA vežba napada na Tajvan, dok SAD prete Venecueli?
KINA je rasporedila oko 90 ratnih brodova mornarice i obalske straže u svojoj okolini, vodama istočne azije, u najvećoj koncentraciji pomorske sile do sada, što je izazvalo zabrinutost u regionu pod kontrolom SAD.
Foto MoD Kina
Naglo povećanje aktivnosti dolazi bez objave zvaničnih vežbi ili saopštenja, i to u trenutku kada Peking procenjuje scenario američkog napada na Venecuelu, ali i stalne tenzije oko Tajvana.
Zapadni stručnjaci upozoravaju kako su SAD pod sve većim pritiskom zbog svojih najava o agresivnim potezima prema obali Venecuele, dok Kina paralelno sprovodi ono što analitičari nazivaju „tihom generalnom probom“ u Pacifiku.
Prema navodima neimenovana četiri bezbednosna zvaničnika iz regiona, koje je preneo Rojters, kineski brodovi su raspoređeni od južnog Žutog mora, preko Istočnog kineskog mora, pa sve do spornog Južnokineskog mora i zapadnog Pacifika. Obaveštajni izveštaj jedne zemlje u regionu, u čiji je uvid Rojters imao uvid, potvrđuje neobičnu razmeru kineskih operacija. Foto printskrin Iks@Hurin92
Do četvrtka ujutru u tom području aktivno je delovalo više od 90 kineskih brodova. Izvori navode da obim aktivnosti nadmašuje čak i masovno raspoređivanje iz decembra prošle godine, kada je Tajvan podigao borbenu gotovost.
Caj Ming-jen, generalna direktorka Kancelarije za nacionalnu bezbednost Tajvana, izjavila je da je Kina ušla u period tradicionalno najaktivnijih pomorskih manevara. Tvrdi da Tajvan prati četiri kineske pomorske formacije u zapadnom Pacifiku.
-Moramo da predvidimo neprijatelja što je šire moguće i pažljivo pratimo sve promene, rekla je.
Portparolka tajvanske predsedničke kancelarije Karen Kuo istakla je da Tajvan ima „potpuno i trenutno razumevanje“ situacije i da u ovom trenutku ne postoji direktna pretnja po nacionalnu bezbednost. Dodala je da Tajpej nastavlja saradnju sa međunarodnim partnerima radi održanja stabilnosti.
Zanimljivo, Rojters ne objavljuje identitet navodnih zvaničnika, niti navodi iz kojih konkretnih zemalja pojedinačno dolaze. Logično, kineska ministarstva odbrane i inostranih poslova nisu odgovorila na zahteve za komentar.
Raspoređivanje se odvija i usred diplomatskog sukoba Pekinga i Tokija, koji je eskalirao nakon izjave japanske premijerke Sanae Takaiči da bi hipotetički kineski napad na Tajvan mogao dovesti do vojnog odgovora Japana.
Premijerka Takaiči takođe je spominjala raspoređivanje američkog nuklearnog oružja na teritoriju Japana, nekada razorenog istim. Peking je već reagovao oštro, pozivajući japanskog ambasadora zbog komentara.
Napetost je porasla i nakon odluke tajvanskog predsednika Laj Čing-tea da izdvoji dodatnih 40 milijardi dolara za odbranu kako bi se suprotstavio kineskom pritisku.
Jedan od regionalnih zvaničnika izjavio je da je Kina počela povećano slanje brodova ubrzo nakon 14. novembra. Prema njegovim rečima, „ovo daleko prevazilazi potrebe za nacionalnom odbranom i predstavlja rizik za sve strane“. Dodao je da Peking „testira reakcije regionalnih prestonica“ ovim neviđenim rasporedom snaga.
Japanske snage tvrde da ne primećuju naglo povećanje aktivnosti od 14. novembra, ali priznaju da Kina jasno radi na jačanju sposobnosti za operacije daleko od kopna.
Prema jednom (naravno neimenovanom) izvoru, kineski brodovi su izvodili simulirane napade na strane brodove, kao i operacije uskraćivanja pristupa, čiji je cilj sprečavanje slanja pojačanja spoljnim akterima u slučaju sukoba.
I dok pojedini izvori smatraju da su aktivnosti „rutinske“, drugi upozoravaju da su dimenzije rasporeda, i izostanak zvaničnog objašnjenja, alarmantni.
U regionalnim obaveštajnim analizama pod (zemalja bliskim SAD) procenjuje se da Kina pravi proračune za period 2026. godine kao mogući trenutak za operaciju protiv Tajvana, posebno u scenariju da SAD otpočnu vojni napad na Venecuelu u kritičnom narednom periodu. U tom slučaju, smatraju isti analitičari, Peking bi mogao da proceni da su američke snage preopterećene i iskoristi taj trenutak za realizaciju svojih planova.
Zanimljivo da s jedne strane, zapadni mediji pišu kao da je bezbednosni problem to što se kineska flota pojavila u njihovim priobalnim vodama, hiljadama kilometara od Amerike. S druge strane, SAD paralelno prete vojnom intervencijom u Južnoj Americi, na kontinentu gde smaraju da im pripada ekskluzivno pravo na kontrolu, a onda, da bi narativ opstao, sve ostalo mora da se predstavi kao „nestabilnost koju izazivaju drugi“.
oruzjeonline.com
BONUS VIDEO - ŠAMPIONI U FOKUSU: Anđela Vuković - Radoznalost je njena supermoć