PRVI GEJ PREDSEDNIK DRŽAVE ČLANICE EU: Danas je položio zakletvu na funkciju
EDGARS Rinkevičs, dugogodišnji ministar spoljnih poslova Letonije, prvi je gej predsednik države članice Evropske unije.
Foto: Printskrin/Instagram
BBC na srpskom prenosi da je Rinkevičs, koji je bio šef diplomatije ove baltičke zemlje od 2011, položio zakletvu kao predsednik Letonije danas u Rigi.
Navodi se da, iako je pozicija predsednika u Letoniji uglavnom ceremonijalna, on može da staviti veto na zakone i raspiše referendum o nekom pitanju.
BBC na srpskom navodi da je u vladama zemalja EU i do sada bilo homoseksualaca na visokim pozicijima, poput sadašnjeg luksemburškog premijera Gzavijea Betela, ali nikada nije bilo gej predsednika. Funkciju predsednika i premijera u mnogim zemljama obavljaju različiti ljudi.
Bivši belgijski premijer Elio di Rupo bio je prvi premijer u EU koji se otvoreno deklarisao kao gej osoba. Rinkevičs je javno objavio da je gej 2014. godine i od tada je glasni pobornik LGBT prava.
Gej brakovi su nezakoniti u Letoniji, iako je ustavni sud zemlje prošle godine priznao istopolne zajednice. U maju je letonski parlament u trećem krugu glasanja izabrao Rinkevičsa za novog predsednika zemlje.
On je u današnjem inauguracionom govoru obećao da će nastaviti da podržava Ukrajinu u ratu protiv Rusije. Rinkevičs je rekao i da spoljna politika Letonije nema vremena za greške, dodavši da će delovati brzo, odlučno i mudro.
Novi predsednik je ohrabrio mlade Letonce da "razbiju stakleni plafon" i nejednakost nazvao "značajnim problemom".
- Socijalni jaz u našem društvu je prevelik. Tokom mog predsedavanja, zalagaću se za stvaranje moderne i jake Letonije, biću za legalnu i pravednu Letoniju, za dobrobit ljudi, za inkluzivno i uvaženo društvo. I moguće je da svi zajedno to postignemo - rekao je letonski predsednik.
Rinkevičs je preuzeo dužnost od Egilsa Levitsa koji je bio predsednik četiri godine i predstavljaće Letoniju na samitu NATO naredne nedelje u litvanskoj prestonici Vilnjusu.
Letonija je jedna od tri baltičke države, uz Litvaniju i Estoniju, koje su se pridružile EU 2004, a nezavisnost su dobile posle raspada Sovjetskog Saveza početkom 90-ih prošlog veka.