KIJEV TERORISTE SELI U RUSIJU: Sve češće akcije ukrajinskih diverzanata na teritoriji Ruske Federacije otvaraju novi front
UKRAJINSKE policijske službe odlučile su da otvore novi front tako što šalju svoje ljude i organizuju terorističke akcije u susednoj Rusiji.
Foto: Tanjug/AP Photo/Evgeniy Maloletka
U Kurskoj oblasti su nepoznate osobe eksplozivom oštetile železničku prugu na relaciji Kursk-Kljukva. Pre toga, 10. i 16. avgusta, u Kurskoj oblasti je takođe bio pokušaj diverzije na železničkoj pruzi.
Federalna služba bezbednosti uhapsila je u Kalinjingradskoj oblasti pristalicu ukrajinskog nacionalističkog bataljona Azov, koji je nameravao da napravi diverziju na jednom objektu ruske baltičke flote u mestu Pereslavskom. Uhapšen je s eksplozivnom napravom snage pet kilograma trotila kad je krenuo da obavi zadatak. Bivši zamenik ministra ukrajinske policije Geraščenko se hvalio na svom sajtu kako su od njega pripadnici Azova tražili da se kupe komponente za pravljenje ekplozivne naprave koja bi se aktivirala u Kalinjingradskoj oblasti na objektu Baltičke flote.
Zašto se predsednik Ukrajine Zelenski buni da se javno sudi zločincima iz Azova je jasno. Oni su već sada u istražnom postupku priznali mnoge zločine i kazali ko im je davao komande. Ti "borci" s istetoviranim likovima Hitlera i SS simbolima najbolji su dokaz s kakvim se osobama udružila ukrajinska vlast. Ali, Zapad to želi da zaboravi, pa čak i zamenica generalnog sekretara OUN Rozmari Dikarlo izjavljuje na zasedanju SB OUN kako "ne treba suditi onima koji su zarobljeni u čeličani Azovstalj". Ona kaže da ne treba da se organizuju suđenja u Donjeckoj i Luganskoj oblasti.
Foto: Tanjug AP
VIŠE VOJNIKA
PREDSEDNIK Rusije Vladimir Putin potpisao je juče ukaz o povećanju brojnosti Oružanih snaga Rusije za 137.000 vojnika, tako da će njihov ukupni broj biti 1.150.628 ljudi.
"Utvrditi službenu brojnost Oružanih snaga Ruske Federacije na 2.039.758 osoba, od čega je 1.150.628 vojnika", navedeno je u ukazu.
Amerikancima takođe nije u interesu da se sudi zarobljenicima iz "Azovstalja", kako svetska javnost ne bi saznala koga su sve podržavale zapadne zemlje. Ministarstvo policije Rusije izdalo je poternicu za dvojicom poznatih komandira bataljona Azov, Konstantina Nemičeva i Sergeja Velička. Oni su se "proslavili" mučenjem i ubijanjem ruskih zarobljenih vojnika. Nemičov i Veličko su rođeni u Harkovu i nalaze se na spisku deset najtraženijih osoba.
Da i u ovom ratu svaka zaraćena strana ima svoju istinu pokazuju izveštaji o poslednjem incidentu s puno mrtvih. Reč je o napadu ruske armije na železničku stanicu Čaplino u Dnjepropetrovskoj oblasti.
Rusi su raketom "iskander" uništile voz sa 200 ukrajinskih rezervista i deset jedinica vojne tehnike. Na drugoj strani, u Kijevu tvrde da je pogođen putnički voz u kome je nastradalo 25 putnika, uključujući 11-godišnjeg dečaka pronađenog ispod ruševina kuće i šestogodišnjaka koji je poginuo u požaru automobila u blizini železničke stanice.
Zamenik šefa kabineta ukrajinskog predsednika Kirilo Timošenko saopštio je i da je 31 osoba povređena u ruskom raketnom napadu.
Nesporno je jedno, da Ukrajinci koriste za prebacivanje vojne tehnike "kombinovane" vozove u kojima je jedan broj teretnih vagana, a drugi su putnički.
Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo je juče da su gađali tri fabrike, dve u Zaporožju i jednu u Hmeljnicoj oblasti. U ovim pogonima su se remontovali radari, avijacijska tehnika kao i višecevni bacači i oklopna vozila.
Poznati ruski vojni ekspert i urednik časopisa "Arsenali otadžbine" penzionisani pukovnik Viktor Murahovski kaže da je jedan od razloga sporijeg napredovanja ruske vojske to što manje koriste avijaciju i tenkove. Murahovski kaže da se uglavnom koristi artiljerija s kojom se razbijaju bunkeri i rovovi ojačani armiranim betonom.
Bivši ruski predsednik i premijer, a sada potpredsednik Saveta bezbednosti Rusije
Dmitrij Medvedev, kaže da ukrajinski konflikt može da završi na dva načina. Prvi način je da se ostvare svi ciljevi specijalne vojne operacije, a drugi je državnim vojnim udarom u Ukrajini, a zatim bi se prihvatili uslovi Moskve.
Foto AP
MERKELOVA KAO POSREDNIK?
ODLAZEĆI ambasador Ukrajine u Nemačkoj Andrij Meljnik smatra da bi bivša nemačka kancelarka Angela Merkel mogla da posreduje u daljem toku rata u Ukrajini. "Verujem da bi gospođa Merkel, ali samo ako želi, u određenom trenutku rata, ne još, mogla imati određenu ulogu", kazao je Meljnik.
On je rekao da ima utisak da predsednik Rusije Vladimir Putin i dalje poštuje Merkelovu, iako je ona u junu mesecu rekla da je njen uticaj kod Putina pred kraj njenog mandata - nestao!