ZELENSKI OPET MOLI ZA TEŠKO NAORUŽANJE: Najavljen koridor za civile za izlazak iz grada Severodonjecka na istoku Ukrajine, gde se još uvek puca

N. S.

15. 06. 2022. u 07:30

RUSKO ministarstvo odbrane najavilo je za danas otvaranje humanitarnog koridora za sve civile, bez izuzetka, sa teritorije hemijske fabrike "Azot" u Severodonjecku, a ukrajinske snage pozvalo da polože oružje.

Foto: Printscreen/Jutjub/24 Kanal

Prema rečima Mihaila Mizinceva, načelnika ruskog nacionalnog centra za odbranu, ukrajinska strana je zatražila organizovanje humanitarnog koridora za evakuaciju civila, žena, dece i staraca, koji se nalaze u hemijskoj fabrici "Azot" u Severodonjecku na teritoriju koju kontroliše Kijev u susednom gradu Lisičansku.

Rusko ministarstvo odbrane je predložilo da ukrajinske formacije u fabrici "Azot" danas polože oružje. Mizincev je rekao da oni predlažu da, kako je rekao, "militanti nacionalističkih bataljona i strani plaćenici" koji se nalaze u fabrici "Azot" prekinu bilo kakva neprijateljstva i oslobode civile koje drže kroz ovaj humanitarni koridor.
Iako je dan ranije izgledalo da je bitka za grad na istoku zemlje Severodonjeck u potpunosti okončana, juče se oglasio Kijev saopštenjem da se ukrajinske snage i dalje drže u gradu i pored toga što su ruske snage uništile i poslednji most između grada i teritorije pod kontrolom Ukrajine. Posmatrači veruju da Rusi imaju kontrolu nad najmanje 80 odsto teritorije Severodonjecka.

- Žestoka bitka za Severodonjeck ostaće upamćena kao jedna od "najbrutalnijih" borbi koje je Evropa ikada videla, za koju je Ukrajina platila "zastrašujuću" cenu - saopštio je ukrajinski predsednik Vladimir Zelenski tokom svog poslednjeg obraćanja naciji. - Cena ove bitke je u ljudskim životima za nas veoma visoka.

On je ponovio i ranije molbe za više vojne pomoći i težeg naoružanja od zapadnih saveznika, uključujući SAD i Britaniju.

- Ukrajinska vojska ima dovoljno municije i oružja, ali joj je potrebno više oružja dugog dometa, izjavio je juče ukrajinski predsednik Vladimir Zelenski. - Imamo dovoljno oružja. Ono čega nemamo dovoljno jeste oružje koje gađa na dometu koji nam je potreban kako bismo smanjili prednost u odnosu na opremu Ruske Federacije.

On je još naglasio težnje Kijeva da oslobodi celu svoju teritoriju i "otera okupatore iz svih regiona", i napomenuo da je na frontu širine, sada već više od 2.500 kilometara, strateška inicijativa i dalje na strani ukrajinskih snaga.

- Ruske snage su prvi put posle više sedmica ostvarile "manji napredak" oko grada Harkova na severoistoku Ukrajine - objavilo je juče britansko ministarstvo obrane u novom izveštaju svojih obaveštajaca o situaciji u Ukrajini. Takođe, britanski obaveštajci procenjuju da će Rusija povećati potrošnju za vojsku za 600 do 700 milijardi rubalja, što će uvećati njen vojni budžet za 20 odsto.

PAPA: POGREŠNA PODELA

PAPA Franja odbio je da napravi podelu na "dobre i loše" u ratu u Ukrajini i rekao da bi tako nešto bilo pojednostavljeno i pogrešno, prenosi Rojters, pozivajući se na izveštaj italijanskog lista "La Stampa." U razgovoru sa urednicima jezuitskih časopisa, na pitanje da li je blagonaklon prema predsedniku Vladimiru Putinu, papa je odgovorio: "Ne, nisam, jednostavno se protivim svođenju kompleksnosti na razliku između dobrog i lošeg." Papa je rekao da situacija nije crno-bela i da je rat "možda na neki način isprovociran". Istovremeno, on je izneo i niz optužbi na račun Rusije zbog akcija u Ukrajini, rekavši da su njene trupe bile brutalne, okrutne i svirepe, hvaleći "hrabre" Ukrajince koji se bore za opstanak. Papa je još naveo i da se nada da će se sastati sa patrijarhom Ruske pravoslavne crkve Kirilom u septembru u Kazahstanu.

Evropska komisija preporučiće da se Ukrajini dodeli zvanični status zemlje kandidata za članstvo u EU, piše briselski portal "Politiko", pozivajući se na više diplomatskih neimenovanih izvora. O tom pitanju su razgovarali evropski komesari, a nakon iznenadne posete šefice EK Ursule fon der Lajen Ukrajini u subotu.

- Komisija ne zaboravlja da je Ukrajina jedina zemlja u Evropi gde ljudi ginu, gde se na ljude puca jer na ulicama nose zastave EU - rekao je jedan visoki zvaničnik. - Sada se Ukrajincima ne može reći: "Izvinite, mahali ste pogrešnim zastavama."

Za dodelu statusa kandidata Ukrajini potreban je konsenzus 27 šefova država i vlada na sastanku Evropskog saveta koji se očekuje sledeće nedelje. Ali, pojedine diplomate kažu da se davanju statusa kandidata Ukrajini protive barem tri zemlje, a portugalski premijer Antonio Košta upozorio je juče da debata o kandidaturi Ukrajine za članstvo u Evropskoj uniji može da stvori unutrašnje podele i "lažna očekivanja".

ZA POČETAK - LITVANIJA

RUSIJA bi mogla da povuče priznanje nezavisnosti Litvanije, Letonije, Estonije i Ukrajine, izjavio je juče poslanik Državne dume Evgenij Fjodorov. Ruski poslanik je, kako navodi "Sputnjik", podneo Državnoj dumi nacrt zakona o poništavanju rezolucije "o priznanju nezavisnosti Litvanije". "Mi smo tek počeli od Litvanije, a jasno je zašto, Litvanija je opasnija po Rusiju u pogledu situacije povezane sa Kalinjingradskom oblašću i konfrontacijom sa NATO i SAD. Zato je sada Litvanija važnija, ali to ne znači da ćemo se na njoj zaustaviti", rekao je Fjodorov.

Britanska ministarka spoljnih poslova Liz Tras izjavila je da će učiniti sve što je potrebno da obezbedi oslobađanje dvojice britanskih državljana koje su ruske vlasti u Donbasu, zajedno sa jednim državljaninom Maroka, osudile na smrt 9. juna. Na pitanje da li je spremna da direktno pregovara sa samoproglašenom Donjeckom narodnom republikom, Trasova je odbila izričito da odgovori.

- Dvojica ljudi su se borila za ukrajinsku vojsku. Stalno su nastanjeni u Ukrajini i ratni su zarobljenici - rekla je ona.

Pogledajte više